Razlika između verzija stranice "Mitologija"

'''Mitologija''' je [[nauka]] koja proučava priče fantastičnog sadržaja u kojima su junaci [[bog]]ovi, polubogovi, heroji i slično, kako bi objasnili prirodu, historiju i običaje. Kao zbirka takvih priča, mitologija je vitalna karakteristika svake kulture. Mitovi sadrže različitu kulturu, personifikuju istinite prirodne pojave i historijske događaje i objašnjavaju postojeće rituale[[ritual]]<nowiki/>e. Iako je pojam kompliciran zbog njegove implicitne snishodljivosti, mitologizacija nije samo drevna ili primitivna praksa, što je prikazano u savremenim mitovima, kao što su urbane legende i ekspanzivni fiksni mitovi[[mit]]<nowiki/>ovi koji su kreirani u fantastičnim romanima i japanskoj mangi. Mitologija pomaže kulturama da prenesu osjećaj pripadnosti, [[Religija|religijsko]] iskustvo, model ponašanja i moralnu i praktičnu vrijednost.

Mitologija datira još iz doba antike. Racionalisti u antičkoj GrkojGrčkoj i Kini su smislili alegorijsku interpretaciju svojih tradicionalnih priča. U 19. stoljeću, komparativna mitologija reinterpretira mit kao primitivnu priču ili magijski ritual. Neki nedavni pristupi su odbacili sukob između vrijednosti mitova i racionalne misli, posmatrajući mitove kao izraz razumijevanja psihološke, kulturne i društvene istine.

''Oba mita su pisana u spjevu.''

Televizijske i književne serije kao što su [[Zvjezdane staze|Star Trek]] ili [[Tarzan]] imaju snažne mitološke aspekte koji se nekada razviju u duboke i zapletene [[filozofija|filozofske]] sisteme. Ovi primjerci nisu mitologija, ali sadržavaju mitološke teme koje, na neke ljude, imaju [[psihologija|psihološki]] efekat. Odličan primjer za to su [[Silmarilion]] i Gospodar prstenova koje je napisao [[DŽ.R.R. Tolkin]]. U modernom smislu fikcija može postići jedan nivo mitologije samo kada neki obožavateljiljubitelji počnu vjerovati u ispričane priče, kao na primjer u film ''Blair Witch Project''.

Dobar vodič kroz kulturnu [[Antropologija|antropologiju]] i etnografiju. Pokazuje da u općem smislu mit o "slavenskoj duši" ima svoju realnu osnovu, što je nedavno pokazano u jednoj disertaciji na Sorboni odbranom teze o nadarenosti Južnih Slavena za učenje stranih jezika, ali i prepoznatljivog u stereotipima koji često diskvalificiraju cijele narode i služe u savremenim okolnostima za političku demagogiju i pothranjivanje nacionalizama.