Razlika između verzija stranice "Asteraceae"

'''Asteraceae''' ili '''Compositae''', obično zvane '''glavočike''' (u [[engleski jezik|engleskom govornom području]] '''porodica suncokreta''') je širokaširoko raznilika i veoma velikabrojna[[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]](Angiospermae), koje su rasprostranjene širom svijeta.<ref>[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/welcome.html Stevens, P. F. (2001 onwards) ''Angiosperm Phylogeny Website''. Version 13, updated: 04/19/2014 19:57:49]</ref><ref>Jeffrey, C. 2007. Compositae: Introduction with key to tribes. Pages 61–87 in Families and Genera of Vascular Plants, vol. VIII, Flowering Plants, Eudicots, Asterales (J. W. Kadereit and C. Jeffrey, eds.). Springer-Verlag, Berlin</ref><ref name="<“Campbell“">{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name="“Sofradzija“">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>

Većina ''Asteraceae'' su zeljaste biljke, ali je značajan broj i [[grm]]ova, [[povijuša]] ili drveća. Rasprostranjene su širom svijeta, od polarnih do tropskuh područja i naseljava različita [[stanište|štaništa]]. Najuobičajenije su u suhim i polusuhim regijama suptropskih i umjerenih geografskih širina.<ref name="Barkley et al.">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=10074 Barkely, T.M., Brouillet, L., Strother, J.L. (2006) ''Flora of North America – Asteraceae" '']</ref> U mnogim područjima svjeta, ''Asteraceae'' mogu činiti i oko 10% [[Autohtonost (biologija)|autohtone]] [[flora|flore]].

''Asteraceae'' su ekonomski značajna porodica, jer njedi predstavnici daju proizvode kao što su [[ulje|jestivo ulje]], [[leća]], [[suncokret]]ove [[sjeme]]nke, [[artičoka]], [[zaslađivač]]i, zamjene za [[kahva|kahvu]] i [[biljni čaj]]evi. Nekoliko rodova imaju i [[hortikultura|hortikulturnu]] vrijednost, iuključujući vrste ''[[Calendula officinalis]]'', ''[[Echinacea purpurea]]'', različite krasuljke (tratinčice, bijele rade ili fatimice), rodove [[Erigeron]], [[Chrysanthemum]], [[Dahlia]], [[Zinnia]] i [[Helenium]]. Značajne su i u biljnoj medicini, uključujući ''[[Grindelia]]'', [[Achillea millefolium|kunicu]] i mnoge druge<ref name="Duke">{{cite web|url=http://www.ars-grin.gov/duke/|title=Phytochemical and Ethnobotanical Databases|work=ars-grin.gov}}</ref>

Brojne vrste glavočika se smatraju invazivnim, kao što je u Sjevernoj Americi '''[[Taraxacum officinale]]'', koji je tamo došao sa europskim doseljenicima, koji su njegovo mlado lišće upotrebljavali kao zelenu salatu..<ref>{{cite web | url = http://www.invasiveplantatlas.org/subject.html?sub=3887 | title = dandelion Taraxacum officinale | accessdate = 10 September 2012 | work = Invasive Plant Atlas of the United States}}</ref>

''Asteraceae''' ili ''Compositae'' su biljke iz porodice glavočika, [[Razred (biologija)|razred]] [[Dycotiledonae]]. Kakrakteriziraju jekakrakteriziraju sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljen i u glavičaste [[cvast]]i (odatle naziv glavočike) koji se nalaze na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad liče na velike cvjetove.

[[cvijet|Cvjetovi]] kompozita su pravilno cjeloviti (aktinomorfni) ili su središnji u glavici pravilni a obodni zigomorfni (podijeljeni, kao slika u ogledalu), ili su svi zigomorfni. U tipskoj cvasti obično se nalaze dva oblika pojedinačmih cvjetova: obodni, koji zajedno čine zrake zvijezde, su jezičasti ili zrakasti , dok su unutrašnji (u kružnom centru) cjevasti. Cvjetna čašica je preobražena u tzv. papus, koji se sastoji se od jednostavnih (kao kod [[Maslačak|maslačka]]) ili perastih (npr. kozja brada ''Tragopogon'') dlačica, čekinja (npr. ''Scolymus hispanicus''), [[kunica|krunice]] (rodovi ''Alchemila'' i ''Leucanthemum'') ili je čašica potpuno zakržljala npr. u obične ivančice ''([[Leucanthemum vulgare]])''. Cvjetovi su u glavici svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni, a ponekad su obodni bespolni, odnosno bez [[prašnik]]a i [[tučak|tučka]]). Tučak ima podraslu plodnicu iz koje nastaje plod roška ili [[ahenija]].