Razlika između verzija stranice "Argon"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 210:
* U elektronici za proizvodnju poluprovodnika, u proizvodnji rasvjetnih sredstava instrumentalnoj analitici, nuklearnoj tehnici.
* U građevinarstvu za proizvodnju za toplotnu izolaciju prozora.
== Biološki značaj ==
Kao i drugi plemeniti gasovi, argon zbog svoje nereaktivnosti nema nikakvu biološku funkciju ni značaj, a nije ni [[otrov]]an. U višim koncentracijama može ugušiti čovjeka, ali samo zbog nedostatka kisika.<ref name="Sigurnosni"/> Pri pritisku od 24 bara djeluje [[narkoza|narkotizirajuće]].<ref name="Physikalische"/>
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="Sigurnosni">Sigurnosni list: [http://produkte.linde-gas.at/industriegase/argon.html Argon] (PDF), Linde AG, stanje: 1. juni 2006.</ref>
<ref name="Physikalische">Walter J. Moore, Dieter O. Hummel: ''Physikalische Chemie.'' 4. izd., de Gruyter, 1986, ISBN 978-3-11-010979-5, str. 284.</ref>
<ref name="nubase">G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra: ''[http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties] (PDF)''. u: ''Nuclear Physics''. 2003, vol. A 729, str. 3–128.</ref>
<ref name="leonid">Leonid Khriachtchev, Mika Pettersson, Nino Runeberg, Jan Lundell, Markku Räsänen: ''A stable argon compound.'' u: ''Nature.'' 2000, 406, str. 874–876, {{doi|10.1038/35022551}}.</ref>
| |||