Razlika između verzija stranice "Elektromotor"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m korekcije
mNo edit summary
Red 13:
Rad elektromotora, pored principa [[Magnetizam|magnetizma]], može se zasnivati i na principu [[Elektrostatika|elektrostatike]] i [[Piezoelektricitet|piezoelektriciteta]]. Generatori električne struje i elektromotori spadaju u [[električna mašina|električne mašine]]. U principu, jedna vrsta električne mašine može raditi kao druga, razlikuju se samo po konstruktivnim rješenjima. Ova osobina električnih mašina ima primjenu kod, npr. [[Automobil|automobila]] na električni i hibridni pogon i to u tri režima rada: pogonski, kočioni i generatorski. Električne mašine dalje se dijele na električne mašine koje rade na jednosmjernu (istosmjernu) struju i one koje rade na naizmjeničnu (izmjeničnu struju) struju, odnosno, proizvode struju.
Kod indukcionog motora, neizmjenična električna struja se dovodi na stacionarni navojnamotaj ([[stator]]) koji istovremeno stvara magnetno polje i indukuje struju u rotacionom navojunamotaju ([[rotor]]), kojeg konstrukcijski okružuje. Prednost ovakvog motora je što električna struja ne mora da se dovodi na pokretni dio preko kolektora (komutatora). Kod [[Sinhrona mašina|sinhronih motora]], naizmjenična struja se dovodi na stator gdje stvara magnetno polje koje rotira i vezuje se sa magnetnim poljem rotora koji je nezavisan [[magnet]]. Rotor se tada pokreće jednakom [[Brzina|brzinom]] (sinhronizovanom brzinom) kao i magnetno polje statora. Nezavisan magnet rotora može biti stalni magnet ili [[Elektromagnetizam|elektromagnet]] kome se dovodi struja preko kliznih prstenova.<ref name="PhysX"></ref>
 
Kod univerzalnog motora, struja se dovodi direktno na stator a preko komutatora na rotor.
Red 23:
*'''Namotaji''' se izrađuju od provodnika (gotovo isključivo to je žica izrađena od [[Bakar|bakra]] i presvučena izolacionim lakom) koji su omotani oko jezgra koje se sastoji od segmentnih listića od mekog [[Željezo|željeza]]. Jezgro se izgrađuje od segmenata radi smanjenja gubitaka koji mogu nastati kovitlanjem magnetnog polja.<ref name="Mortensen (1949)">{{cite conference|booktitle=Standard Handbook for Electrical Engineers|edition=8th|year=1949|title=§7-1 'General Picture of a Synchronous Machine' in Sec. 7 - Alternating-Current Generators and Motors|first=S. H.|last=Mortensen|author2=Beckwith, S.|publisher=McGraw-Hill|editor-last=Knowlton|editor-first=A.E.|page=646-647, figs. 7-1 & 7-2}}</ref>
*'''Kolektor''' je dio elektromotora koji se sastoji od segmenata (lamela, kliznih prstenova), najčešće izrađenih od bakra, međusobno i od osovine izolovani. Pogonska struja se na lamele dovodi preko četkica od [[Grafit|grafita]].
 
[[Snaga]] (P) elektromora se izražava u vatima (oznaka u [[Međunarodni sistem jedinica|Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI)]] je W) i izvedenim jedinicama. Najsnažniji elektrotori imaju snagu od više stotina kilovata<ref>{{cite web | url = http://www.siemens.com/press/en/feature/2015/corporate/2015-03-electromotor.php?content=Corp| title = World-record electric motor for aircraft | last = | first = | date = 24. 3. 2015| website = Siemens Global Website| publisher = | accessdate = 5. 5. 2016| language = }}</ref> dok je snaga najmanjih i ispod jednog milivata. Brzina vrtnje može iznositi i više desetina hiljada obrtaja u minuti. Ostali parametri bitni za rad elektromotora su nazivni [[napon]] ([[volt]] – V), [[jačina struje]] ([[amper]] - A), [[frekvencija]] (naizmjenične struje, [[herc]] - Hz) i [[jalova snaga]] (obično u kilovarima (kilo-volt-amper-reaktivni - kVAr); Px=UIsinφ (Var)=(W)).<ref>{{cite web | url = http://www.ferk.ba/_hr/images/stories/2014/opci_uvjeti_hr.pdf | title = Opći uvjeti za isporuku el. energije| last = | first = | date = | website = FERK| publisher = | accessdate = 5. 5. 2016| language = }}</ref> Različite vrste elektromotora imaju veoma široku primjenu: od aparata za [[domaćinstvo|domaćinstv]]o i održavanje [[higijena|higijene]], preko [[Igračka|igrački]], [[Alat|alata]], [[medicinski aparati|medicinskih aparata]], svih vrsta [[Transport|transportnih]] sredstava i [[Industrija|industrije]], do vještačkih [[Sateliti|satelita]] i [[sonda|sondi]] za istraživanje [[Svemir|svemira]], naprosto su sveprisutni a njihovi [[Rotor (elektrotehnika)|rotori]] neumorno se [[Rotacija|rotiraju]].
; Radni parametri
 
*[[Snaga]] (P) elektromora se izražava u vatima (oznaka u [[Međunarodni sistem jedinica|Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI)]] je W) i izvedenim jedinicama. Najsnažniji elektrotori imaju snagu od više stotina kilovata<ref>{{cite web | url = http://www.siemens.com/press/en/feature/2015/corporate/2015-03-electromotor.php?content=Corp| title = World-record electric motor for aircraft | last = | first = | date = 24. 3. 2015| website = Siemens Global Website| publisher = | accessdate = 5. 5. 2016| language = }}</ref> dok je snaga najmanjih i ispod jednog milivata.
*Brzina vrtnje može iznositi i više desetina hiljada obrtaja u minuti.
*nazivni [[napon]] ([[volt]] – V),
*[[jačina struje]] ([[amper]] - A),
*[[frekvencija]] (naizmjenične struje, [[herc]] - Hz) i
*[[jalova snaga]] (obično u kilovarima (kilo-volt-amper-reaktivni - kVAr); Px=UIsinφ (Var)=(W)).<ref>{{cite web | url = http://www.ferk.ba/_hr/images/stories/2014/opci_uvjeti_hr.pdf | title = Opći uvjeti za isporuku el. energije| last = | first = | date = | website = FERK| publisher = | accessdate = 5. 5. 2016| language = }}</ref>
 
Različite vrste elektromotora imaju veoma široku primjenu: od aparata za [[domaćinstvo|domaćinstv]]o i održavanje [[higijena|higijene]], preko [[Igračka|igrački]], [[Alat|alata]], [[medicinski aparati|medicinskih aparata]], svih vrsta [[Transport|transportnih]] sredstava i [[Industrija|industrije]], do vještačkih [[Sateliti|satelita]] i [[sonda|sondi]] za istraživanje [[Svemir|svemira]], naprosto su sveprisutni a njihovi [[Rotor (elektrotehnika)|rotori]] neumorno se [[Rotacija|rotiraju]].
 
==Reference i izvori==