Razlika između verzija stranice "Biološka raznolikost"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 11:
Iako u tom pogledu postoje različite procjene, smatra se da je do danas na našoj planeti poznato preko milion životinjskih i pola miliona biljnih vrsta, a da, skupa sa neopisanim oblicima, taj broj doseže opseg i 3–10 miliona. Jedna od njih je i vrsta ''Homo sapiens'' (“čovjek razumni”), koja obuhvata sve ljude današnjice i njihove neposredne fosilne pretke.<ref>Cockell C. (2006). Biological processes associated with impact events ESF IMPACT (1. ed.). Berlin: Springer Verlag, ISBN 978-3-540-25735-6.</ref><ref>Dasmann R. F. (1968) A Different kind of country. MacMillan Company, New York, ISBN 0-02-072810-7.</ref><ref>Wilson E. O., Peter F. M. Eds (1988): Biodiversity. National Academy Press, New York, ISBN 0-309-03783-2 ; ISBN 0-309-03739-5 (pbk.), online Edition.</ref><ref>Global Biodiversity Assessment (1995): Biodiversity, Glossary of terms related to the CBD – UNEP, Annex 6, Glossary. Belgian Clearing-Hous, Bruxelles, ISBN 0-521-56481-6.</ref><ref>Hawksworth D. L. (1996). Biodiversity: measurement and estimation. Springer Verlag Stuttgart, ISBN 978-0-412-75220-9.</ref><ref>Edward O., Wilson E. O. (2002). The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, ISBN 0-679-45078-5.</ref><ref>Rashid H. M., Scholes R., Ash N. (2006). Ecosystems and human well-being: current state and trends : findings of the Condition and Trends Working Group of the Millennium Ecosystem Assessment. Island Press, ISBN 978-1-55963-228-7.</ref><ref>Van Dyke F. (2008). Conservation Biology: Foundations, Concepts, Applications, 2nd ed. Springer Verlag, Suttgart, ISBN 978-1-4020-6890-4.</ref><ref>Hunter M. L. (1996). Fundamentals of Conservation Biology. Blackwell Science Inc., Cambridge, Massachusetts. ISBN 0-86542-371-7.</ref><ref>Levin, S. Encyclopedia of Biodiversity. San Diego: Elsevier Academic Press, ISBN 9780123847195.</ref><ref>Leveque, C. & J. Mounolou (2003) Biodiversity. New York: John Wiley. ISBN 0-470-84957-6</ref><ref>Margulis L., Delisle, D. K., Lyons, C. Diversity of Life: The Illustrated Guide to the Five Kingdoms. Sudbury: Jones & Bartlett Publishers. ISBN 0-7637-0862-3</ref><ref>What is biodiversity?. United Nations Environment Programme, World Conservation Monitoring Centre.</ref>
Nakon pojave [[molekulska biologija|molekulskobioloških]] analiza, identifikacija evolucijskih linija i vrsta životnih oblika razvijala se strahovito brzo. Određene vrste molekulskih informacija, posebno sekvenci [[DNK]], mogu pružiti jasniju podršku nego što su morfološki podaci ikada mogli poslužiti za identifikaciju vrsta, posebno kada su klasteru, odnosno su slične po izgledu. Molekulski markeri često mogu biti identificirani mnogo manje dvosmisleno od morfoloških obiljržja. Identifikacija vrsta je izuzetno važna za očuvanje biološke raznolikosti. Do danas je imenovano oko 1,9 miliona vrsta, ali se procjenjuje da je njihov ukupni broj može biti bilo gdje između 3-100 miliona, jer nije proučavan veliki broj životinja i biljaka. Naprimjer, poznato je gotovo 300.000 vrsta [[cvjetnica]], ali njihov pravi broj može biti bliže 400.000, sa oko 2.000 vrsta koje se otkriju svake godine. Čak se i neopisani [[sisar]]a i dalje otkrivaju. Njih oko 4.000 do 5.000 je identificirano u zadnjih 20 godina 20. stoljeća, a povremeno su otkriveni čak i relativno velike sisari, kao što su saola (''Pseudoryx nghetinhensis'') ili oriksu (''Oryx'') slična životinja iz jugoistočne Aziji, opisana 1990-ih, a koja je svrstana u posebni sopstveni rod.
Ispoljavanje bioraznolikosti unutar svake ima naglašene prostorne i vremenske dimenzije. Naučno je dokazana i na prvi pogled uočljiva činjenica da su – u istom vremenskom “presjeku” (trenutku) promatranja – različiti živi sistemi, tj. jedinke i grupe (populacije. npr.) međusobno biološki nejednaki po nizu svojstava. Taj sveprisutna pojava se opisuje kao sinhrona (istovremena, istodobna) promjenljivost. Budući da je njena osnovna odrednica prostor, češće se označava kao prostorna promjenljivost. S druge strane, pojam alohronična (raznovremena, neistovremena) promjenljivost opisuje pojavu dinamične raznolikosti istih živih sistema – jedinki i grupa – u vremenu, tj. činjenicu da nijedan od njih danas biološki nije ono što je bio “juče” niti je onakav kakav će biti “sutra”. Prema svojoj osnovnoj dimenziji – vremenu, ovakva promjenljivost se označava i kao temporalna (vremenska). Ukupni slijed ('''proces''') promjena jedinke, od začeća do smrti, označava se kao [[ontogeneza]] (ontogenetska promjenljivost), a '''proces''' historijskog mijenjanja prirodnih bioloških skupina je [[filogeneza]] (filogenetska promjenljivost). '''Nauka''' o ontogenezi je [[ontogenija]], a o filogenezi – [[filogenija]].▼
▲Ispoljavanje bioraznolikosti unutar svake kategorije ima naglašene prostorne i vremenske dimenzije. Naučno je dokazana i na prvi pogled uočljiva činjenica da su – u istom vremenskom “presjeku” (trenutku) promatranja – različiti živi sistemi, tj. jedinke i grupe (populacije. npr.) međusobno biološki nejednaki po nizu svojstava. Taj sveprisutna pojava se opisuje kao sinhrona (istovremena, istodobna) promjenljivost. Budući da je njena osnovna odrednica prostor, češće se označava kao prostorna promjenljivost. S druge strane, pojam alohronična (raznovremena, neistovremena) promjenljivost opisuje pojavu dinamične raznolikosti istih živih sistema – jedinki i grupa – u vremenu, tj. činjenicu da nijedan od njih danas biološki nije ono što je bio “juče” niti je onakav kakav će biti “sutra”. Prema svojoj osnovnoj dimenziji – vremenu, ovakva promjenljivost se označava i kao temporalna (vremenska). Ukupni slijed ('''proces''') promjena jedinke, od začeća do smrti, označava se kao [[ontogeneza]] (ontogenetska promjenljivost), a '''proces''' historijskog mijenjanja prirodnih bioloških skupina je [[filogeneza]] (filogenetska promjenljivost). '''Nauka''' o ontogenezi je [[ontogenija]], a o filogenezi – [[filogenija]].
Biodiverzitet obuhvata i ''varijabilnost'' i ''varijaciju'' (lat. ''varius'' = različit). Ovi termini se u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] obično poistovjećuju i međusobno i sa pojmom promjenljivosti uopće. Međutim, u svom izvornom značenju, oni imaju različitu primjenu:
| |||