Razlika između verzija stranice "Alosterna regulacija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)+
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Enzyme Model.sr.jpg|thumb|right|300px|Alosterna regulacija enzima]]
 
'''Alosterna regulacija''' [[enzim]]a ili drugih [[protein]]a se ostvaruje vezanjem [[Efektor (biologija)|efektorskih]] molekula na alosterna mjesta proteina, odnosno na mjesta koja nisu [[aktivno mjesto|aktivna mjesta]] proteina. Efektori koji pojačavaju proteinsku aktivnost nazivaju se ''alosterni aktivatori'', dok se oni koji je snanjuju zovu ''alosterni inhibitori''. Termin ''alosternost'' potiče od {{jez-grč-lat[[grčki jezik|allos}}grčkog]] (ἄλλος) - "drugi",allos i= {{jez-grč-lat|stereos}}drugi + (στερεὀς) - "čvrst''stereos'' (objekat= čvrst)", što je suglasno sa pojavom da se regulacijsko mjesto alosternog proteina fizički razlikuje od aktivnog mesta. Alosterna regulacija je primjer prirodne kontrolne petlje, kao što je, naprimjer, [[povratna sprega]] putem nizvodnih proizvoda.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>
 
== Modeli regulacije ==
Glavnina alosternih učinaka može biti objašnjena "usaglašenim" [[MWC model]]om<ref>{{cite journal |author=J. Monod, J. Wyman, J.P. Changeux. |year=1965 |title=On the nature of allosteric transitions:A plausible model |journal=J. Mol. Biol. |issue=May |volume=12 |pages=88-118}}</ref> ili [[sekvencijski model|sekvencijskim modelom]] koji su predložili Koshland, Némethy i Filmer.<ref>{{cite journal |author=D.E. Jr Koshland, G. Némethy, D. Filmer |year=1966 |title=Comparison of experimental binding data and theoretical models in proteins containing subunits |journal=Biochemistry, |issue=1, |volume=5 |pages365:365-8368}}</ref> Oba metoda počivaju na pretpostavci da enzimska podjedinica postoji u jednoj od dvije [[Proteinska struktura|konformacije]],: napetanapetoj (T) i relaksiranarelaksiranoj (R), apri dačemu relaksirana podjedinica lakše veže supstrat. Modeli se međusobno razlikuju prvenstveno u pretpostavkama o interakciji podjedinice i prethodnom postojanju oba stanja.
 
==Također pogledajte==
Red 36:
 
| belowstyle = background-color: AntiqueWhite
| below = {{Enzim navs-latnavs
}}
}}<noinclude>
 
[[Kategorija:Bjelančevine]]