Razlika između verzija stranice "Slobodna volja"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ide u proširivanje
dopune, reference
Red 1:
{{Izmjena u toku}}
 
[[Datoteka:Rage-and-anger-fresco.jpg|thumb|desno|250px| [[Freska]] iz XVIII stoljeća, [[Bugarska]]. Lijevo je prikazan [[anđeo]] sa vrlinama ''umjerenost'' i ''poniznost'' a na desnoj strani je [[Šejtan|đavo]] sa grijehovima ''bijes'' i ''ljutnja''. [[Umjetnik]]ova [[ilustracija]] implicira da samo postupci koji proističu iz slobodne volje zaslužuju ili pohvalu ili pokudu.]]
{{Nedostaju izvori}}
'''Slobodna volja''' je filozofski termin u kojem su [[misli]] i [[ponašanje]] neke osobe određeni vlastitom voljom, a ne vanjskim faktorima. O tom pojmu se vjerovatno raspravlja više od dvije hiljade godina. Termin slobodna volja ima [[vjera|vjerske]], [[etika|etičke]] i [[nauka|naučne]] implikacije. Prema tomističkoj tradiciji svaki [[čovjek]] ima slobodnu volju i zato odgovara za sve što uradi. Većina [[filozofija|filozofa]] tvrdi da je koncept slobodne volje usko povezan sa moralnom odgovornosti.{{U_začetku}}
 
'''Slobodna volja''' je [[Filozofija|filozofski]] i [[Teologija|teološki]] koncept prema kome svaka osoba ima [[Sloboda|slobodu]] da sama odlučuje o svojim postupcima. Drugim riječima, individua slobodno odlučuje i bira svoje postupke i način postupanja. Nasuprot ovom konceptu postavljaju se koncepti, između ostalih, [[Determinizam|determinizma]], prema kojem je sloboda ograničena prirodnim faktorima, i [[Fatalizam|fatalizma]], prema kojem je sloboda ograničena natprirodnim faktorima (npr. [[Bog]], sudbina).
{{Commonscat|Free will}}
 
[[Sintagma]] "slobodna volja", dakle, ima [[religija|religijske]], [[etika|etičke]] i [[nauka|naučne]] implikacije:
* u religiji je slobodna volja čovjeka određena odlukom [[Bog]]a (Svemogućeg i Sveznajućeg) da ne koristi svoju moć kako bi uticao na odluke čovjeka,<ref>Sveti spisi monoteističkih religija, isp. [[Biblija]], [[Kuran]].</ref>
* u etici je ovaj koncept temelj bez koga čovjek ne bi mogao biti odgovoran za svoje postupke,<ref>{{cite web | url = http://www.bu.edu/law/journals-archive/bulr/documents/scanlon.pdf| title = Ethics and Free Will,
Varieties of Responsibility| last = Scanlon| first = T.M.| date = | website = Boston University.edu| publisher = | accessdate = 11. 3. 2016| language = }}</ref>
* u nauci, ideja slobodne volje podrazumijeva slobodu mišljenja, dakle, i uma, u odnosu na kauzalitet naučnih zakona.<ref>{{cite web | url = http://www.creativitypost.com/science/has_neuro_science_buried_free_will| title =
A Scientist’s Defense of Free Will| last = Ozdemir| first = Mahir| date = 27. 1. 2015.| website = The Creativity Post| publisher = | accessdate = 11. 3. 2016|| language = }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.scientificamerican.com/article/why-we-have-free-will/| title = Why We Have Free Will| last = Nahmias| first = Eddy| date = 1. 1. 2015.| website = Scientific American | publisher = | accessdate = 11. 3. 2016| language = }}</ref>
 
Djelovanje čovjeka prema slobodnoj volji ima svoje mjesto i u [[Pravo|pravu]] u kojem je ovaj koncept ugrađen u [[zakonodavstvo|zakonodavstvu]] (individualna odgovornost, nezavisno donošenje sudskih odluka).<ref>{{cite book |last= Himma|first= Kenneth Eimar|date= 1. 12. 2004.|title= Law, Morality, and Legal Positivism|trans-title= |url= |language= |location= |publisher= Franz Steiner Verlag|isbn= 978-3515085137|access-date= }}</ref>
Slobodna volja je u bliskoj vezi sa konceptima [[moral]]ne odgovornosti, pohvale, krivice, grijeha i ostalim sudovima koji se mogu primijeniti isključivo na postupke koji su rezultat slobodne volje. Postoji više različitih mišljenja koja razmatraju uticaje na slobodnu volju, odnosno, istinsku mogućnost donošenja slobodnih odluka.
 
Pomenuti [[determinizam]] sugerira da je moguć samo jedan tok događaja, što nije konzistentno sa postojanjem slobodne volje. Na ovaj problem ukazali su filozofi [[Antička Grčka|Antičke Grčke]] i on i danas ostaje u fokusu filozofskih rasprava.
 
Nasuprot tome, u [[Kompatibilizam|kompatibilizmu]] se ističe stajalište prema kojem je slobodna volja kompatibilna sa determinizmom. Postoje i mišljenja koja navode da je determinizam neophodan za slobodnu volju, tvrdeći da svaki izbor pretpostavlja preferiranje jednog postupka u odnosu na drugi, pri čemu su važne pretpostavke o posljedicama postupka.<ref> Argument [[Rudolph Carnap|Rudolfa Karnapa]] opisan u: {{cite book |title=Research In Psychology: Methods and Design |author=C. James Goodwin |url=https://books.google.com/books?id=eNsVUGTMcDoC&pg=PA11 |page=11 |isbn=047052278X |publisher=Wiley |year=2009 |edition=6th}}</ref>
 
== Također pogledajte ==
 
== Reference i bilješke ==
{{reference}}
 
== Literatura ==
 
*{{cite book |last= Tubić|first= Risto|date= |title= Enciklopedijski riječnik marskističkih pojmova|url= |location= Sarajevo|publisher= IP Veselin Masleša, 1974 |page= |isbn= |access-date= }}
*{{cite book |last= Fillipović|first= Vladimir (redaktor)|date= |title= Filozofijski rječnik|url= |location= Zagreb|publisher= Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989|page= |isbn= |access-date= }}
 
== Vanjski linkovi ==
 
*{{cite web | url = http://biblija.ks.hr/knjiga.aspx?g=1| title = Kuran| last = | first = | date = | website = | publisher = | accessdate = | language = }}
*{{cite web | url = http://biblija.ks.hr/knjiga.aspx?g=1| title = Biblija| last = | first = | date = | website = | publisher = | accessdate = | language = }}
*{{cite web | url = https://svetlogike.files.wordpress.com/2014/02/imanuel-kant-kritika-prakticnog-uma.pdf| title = Kritika praktičkog uma| last = Imanuel| first = Kant| date = | website = | publisher = BIGZ, 1979| accessdate = | language = }}
 
[[Kategorija:Teologija]]
Line 10 ⟶ 40:
[[Kategorija:Filozofija religije]]
[[Kategorija:Etika]]
 
{{Commonscat|Free will}}