Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Ivan Franjo Jukić"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene korisnika Spectorwarman (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio EdinBot
ik pisac
Red 1:
{{Infokutija biografija pisac
| ime = Ivan Franjo Jukić
|prezime slika = JukićIvan_franjo_jukic.jpg
| opis_slike =
|slika = Ivan_franjo_jukic.jpg|desno|thumb|180px
|širina slike puno_ime =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1818|7|8}}
|tekst uz sliku =
| mjesto_rođenja = Banja Luka, Osmanlijsko carstvo
|dan rođenja = 8▼
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1857|5|20|1818|7|8}}
|mjesec rođenja = juli
| mjesto_smrti = Beč, Austro-Ugarska
|godina rođenja = 1818
|mjesto rođenjazanimanje = Banja Luka
|država rođenjajezik = Osmansko[[Bosanski carstvojezik|bosanski]]
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
|dan smrti = 20▼
|mjesec smrti obrazovanje = maj
|godina smrtiperiod = 1857=
|mjesto smrtižanr = Bečdruštvene nauke, poezija
| poznata_djela = ''Zemljopis i poviestnica Bosne''
|država smrti = Austro-ugarska
|ženski pol supružnik =
▲|dan rođenjadjeca = 8=
|država za kategoriju = Bosna i Hercegovina
| nagrade =
▲|dan smrti potpis = 20
| web_stranica =
}}
'''Ivan Franjo Jukić''', je bio bosanski [[Franjevci|franjevac]], prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik, rođen je u [[Banja Luka|Banjaluci]] [[1818]]. godine, a preminuo u izgnanstvu u [[Beč]]u [[1857]]. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u [[Bosna|Bosni]] [[1849]]. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni i Hercegovini ''[[Bosanski prijatelj (časopis)|Bosanski prijatelj]]''<ref name="dnbs">[http://serbia-forum.mi.sanu.ac.rs/Webbook.jsp?entry=12564 '''''Bosanski prijatelj''''' na Digitalnoj narodnoj biblioteci Srbije] </ref>. Njegov "Zemljopis i Poviestnica Bosne" dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika zemlje [[Bosna|Bosne]]. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Pisao i pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak, čime je isticao svoju bezgraničnu ljubav prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i svoje [[Bošnjaci|bošnjaštvo]]. Bio je pristalica [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] i podržavao je ideju ujedinjenja svih "hrvatskih" zemalja. Kako je živio u [[19. vijek]]u za vrijeme srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta, koji su vršili jak pritisak na [[Bošnjaci|Bošnjake]] Ivan Frano Jukić je [[1848]]. godine objavio i sljedeći tekst:▼
 
▲'''Ivan Franjo Jukić''', bosanski [[Franjevci|franjevac]], prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik, rođen je u [[Banja Luka|Banjaluci]] [[1818]]. godine, a preminuo u izgnanstvu u [[Beč]]u [[1857]]. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u [[Bosna|Bosni]] [[1849]]. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni i Hercegovini ''[[Bosanski prijatelj (časopis)|Bosanski prijatelj]]''<ref name="dnbs">[http://serbia-forum.mi.sanu.ac.rs/Webbook.jsp?entry=12564 '''''Bosanski prijatelj''''' na Digitalnoj narodnoj biblioteci Srbije] </ref>. Njegov "Zemljopis i Poviestnica Bosne" dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika zemlje [[Bosna|Bosne]]. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Pisao i pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak, čime je isticao svoju bezgraničnu ljubav prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i svoje [[Bošnjaci|bošnjaštvo]]. Bio je pristalica [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] i podržavao je ideju ujedinjenja svih "hrvatskih" zemalja. Kako je živio u [[19. vijek]]u za vrijeme srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta, koji su vršili jak pritisak na [[Bošnjaci|Bošnjake]] Ivan Frano Jukić je [[1848]]. godine objavio i sljedeći tekst:
{{Citat|...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo...}}
 
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Ivan_Franjo_Jukić"