Razlika između verzija stranice "Ukrajina"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 197:
=== Euromajdan i revolucija 2014. godine ===
[[Datoteka:Euromaidan Kyiv 1-12-13 by Gnatoush 005.jpg|thumb|left|Euromajdan u Kijevu 1. decembra 2013. godine.]]
Euromajdan (Ukrajinski: Євромайдан, doslovno "Eurotrg") protesti su započeli u novembru [[2013]]. godine, nakon što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio potpisati sporazum o pridruživanju sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]], opisujući ga kao nepovoljan za Ukrajinu <ref>http://www.bbc.com/news/world-europe-25182823</ref> Vremenom, Euromajdan je prerastao u stalni talas demonstracija i građanskih nemira u Ukrajini, u okviru kojih su se razvili pozivi za ostavkom predsjednika Janukoviča i njegove vlade.<ref>{{Cite news|title = Kiev protesters gather, EU dangles aid promise|url = http://www.reuters.com/article/2013/12/12/us-ukraine-idUSBRE9BA04420131212|newspaper = Reuters|date = 2013-12-12|access-date = 2016-02-16}}</ref> Nasilje je eskaliralo nakon 16. januara [[2014]]. godine kada je vlada prihvatila Bondarenko-Oleinik zakone, također poznate kao antiprotestne zakone. Antivladini demonstranti su zauzeli zgrade u centru Kijeva, uključujući i zgradu ministarstva pravde. U neredima u periodu od 18-20 februara je bilo 98 mrtvih i hiljade ozlijeđenih.<ref>{{Cite web|title = World news|url = http://www.theguardian.com/world/2014/jan/27/|website = the Guardian|accessdate = 2016-02-16}}</ref><ref>{{Cite web|title = Bloomberg Business|url = http://www.businessweekbloomberg.com/news/2014|website = Bloomberg.com|accessdate = 2016-0102-2416}}</ref>
Zbog nasilnih protesta 22. februara 2014. godine članovi parlamenta uviđaju da predsjednik nije više u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odlučuju da upotrijebe "ustavna ovlaštenja" i zakazuju izbore za 25. maj 2014. godine za izbor novog predsjednika.<ref>http://www.europeanvoice.com/article/2014/february</ref>
Novi ukrajinski predsjednik je [[Petro Porošenko]], koji je istakao važnost normalizacije odnosa sa Moskvom i istočnim područjima Ukrajine.<ref>{{Cite web|title = Russia ready to speak with new Ukrainian president|url = http://news.yahoo.com/russia-ready-speak-ukrainian-president-090243805.html|website = Yahoo News|accessdate = 2016-02-16}}</ref>
{{raščistiti}}
==== Krimska kriza 2014. godine ====
Red 206:
 
Počevši od 26. februara proruske snage postepeno su preuzele kontrolu nad krimskim poluostrvom. Rusija je tvrdila da su ljudi u uniformama pripadnici lokalne samouprave - odbrambene snage, ali se široko vjeruje da su oni rusko vojno osoblje bez oznaka.
Nekoliko dana kasnije 11. marta, nakon neslaganja između Krima, Sevastopolja i novoimenovane privremene vlade u Ukrajini, Krimski parlament i gradsko vijeće Sevastopolja usvojilo je rezoluciju da pokažu svoju namjeru da se jednostrano proglase nezavisnim kao jedinstveni ujedinjeni narod uz mogućnost pridruživanja ruskoj federaciji.<ref>{{Cite web|title = 2014 Crimean Crisis - Term Papers - Dewhurst123|url = http://www.termpaperwarehouse.com/essay-on/2014-Crimean-Crisis/244579|website = www.termpaperwarehouse.com|accessdate = 2016-02-16}}</ref>
 
Krim je dom za 2 miliona ljudi od kojih su većina etnički Rusi. Moskva je snažno podržala referendum kojim su vođe u regionu proglasile izbornu pobjedu sa ogromnom većinom od 96,7 % glasova u korist napuštanja Ukrajine. Ruski zakonodavci su poželjeli dobrodošlicu Krimu raširenih ruku, ali pripadnici etničkih ukrajinaca i [[Muslimani (narod)|muslimanske]] [[Tatari|tatarske]] manjine su bojkotovali izbore.
[[Datoteka:Vladimir Putin answered journalists’ questions on the situation in Ukraine (2014-03-04).jpeg|thumb|upright=1.3|Ruski predsjednik Vladimir Putin (sjedi u sredini) govori za novinare 4. marta 2014. godine osuđujući događaje u Kijevu kao "nezakoniti puč" i ustrajavajući na tome da Moskva ima pravo da zaštiti Ruse u Ukrajini.]] <ref>{{Cite web|title = Washington Post: Breaking News, World, US, DC News & Analysis|url = http://www.washingtonpost.com/|website = Washington Post|accessdate = 2016-02-16}}</ref>
 
Mnogi stanovnici Krima se nadaju da će ujedinjenje sa Rusijom donijeti bolje plate i učiniti ih građanima jedne zemlje koja može da se brine sama o sebi na svjetskoj sceni.
Nakon referenduma SAD i zvaničnici EU primijenili su sankcije na više od dvadesetak ruskih zvaničnika i njihovih saveznika u području koje je oduzeto ranije, a koje podržavaju ruske snage.
 
U Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom se priznaje nezavisnost i suverenitet Republike Krim. Ruski parlament je pozitivno glasao o otcjepljenju ovog područja.<ref>{{Cite web|title = Ukraine 'will never accept' Crimea annexation, President says|url = http://www.cnn.com/2014/03/17/world/europe/ukraine-crisis/index.html|website = CNN|accessdate = 2016-02-16}}</ref>
 
== Vlada i politika ==