Bukva ima gustu krosnju, pa je spratovnost u ovim sumama slabo razvijena. Bukove sume rastu u sirokom podrucjuiznad hrastovih suma. Na gornjoj granici se mijesaku sa cetinarima, a na donjoj sa hrastovima. Najljepse bukove sume ovuvane su na Bjelasici, u Crnoj Gori.
Bukva (Fagus) је rod listopadnog drveća koji sadrži oko deset vrsta. Prirodno stanište mu je [[Evropa]], [[Azija]] i [[Sjeverna Amerika]]. Raste u Južnoj i Centralnoj Evropi. Traži duboka, svježa i bogata [[tlo|tla]], do 2000 [[metar]]a [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. [[Jednodomna]], [[jednospolna]] vrsta. [[Listopadno]] [[drvo]] do 50 m visine i do 2 m [[prečnik]]a. Kora je pepeljastosive boje, tanka i glatka do u duboku starost. [[Korijen]]ov sistem je plitak i dobro razvijen. [[List]]ovi sjajnozeleni, [[elipsa|eliptični]], u mladosti trepavičasto dlakavi. Cvate u aprilu i maju mjesecu s listanjem. Muški cvjetovi u kuglastim cvatovima, ženski na kratkim peteljkama. [[Plod]] bukvica dozrijeva u jesen iste godine. Bukva optimum postiže u subalpinskom pojasu gdje tvori čiste ili mješovite sastojine (najčešće s [[jela|jelom]] ili [[smrča|smrčom]]).
