Razlika između verzija stranice "Enver Imamović"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Zumbulka (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
BoFF (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 1:
'''Enver Imamović''', bosanskohercegovački arheolog i historičar, rođen je u [[Fojnica|Fojnici]], 29. oktobra 1940. godine. Gimnaziju je završio 1960. u [[Sarajevo|Sarajevu]], studij arheologije završio je 1965. na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]], a doktorirao je na Filozofskom fakultetu u [[Beograd|Beogradu]] 1974. godine sa tezom ''Antički kultni i votivni spomenici na području unutarnjeg dijela rimske provincije Dalmacije''. Na katedri opće historije starog vijeka Filozofskoga fakulteta u [[Sarajevo|Sarajevu]] biran je 1968. za asistenta, 1976. za docenta, 1979. za vanrednog i 1986. za redovnog profesora. Boravio je na specijalizaciji iz antičkih studija na Univerzitetu u [[Rim|Rimu]], predavao je i kao gostujući profesor na univerzitetima u [[Kairo|Kairu]], [[Minya|Minyi]], [[New Delhi|New Delhiju]], [[Bombay|Bombayu]] i [[Calcutta|Calcutti]]. Sudjelovao je u arheološkim ekspedicijama u [[Tibet|Tibetu]], [[Nepal|Nepalu]], [[Indija|Indiji]], [[Tajland|Tajlandu]], [[Ande|Andama]], [[Galapagos|Galapagosu]] i u području [[Amazon|Amazona]]. U ratnim godinama 1992-95. bio je direktor [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]], a od 1995. je predsjednik Nacionalnog komiteta Međunarodnog muzejskog vijeća (ICOM) za BiH.
'''Enver Imamović''' ([[1940]]-), [[arheolog]] i [[historičar]] [[Antika|antičke]] [[historija|historije]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
Surađivao je u časopisima [[Istorijski zapisi]] ([[Titograd]] 1972, 1975, 1978), [[Jadranski zbornik]] (1972), [[Naše starine]] (1972), [[Otočki ljetopisi]] (1973, 1975, 1980), [[Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH]] (1974), [[Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu]] (1975-76, 1978, 1980, 1990), [[Godišnjak Društva istoričara BiH]] (1976), [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] (1976, 1980), [[Glasnik Zemaljskog muzeja]] (1979-80, 1996), [[Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva]] (1983), [[Tribunia]] (1983), [[Zbornik Arheološkog društva BiH]] (1983), [[Dometi]] (1984), [[Acta historico-oeconomica Iugoslaviae]] (1987), [[Annales de l’Institut français de Zagreb]] (1987), [[Kabes]] (1998).
 
Doktorirao na antičkim kultnim i votivnim spomenicima. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Tuzli na predmetu Opća historija - [[Stari vijek]]. Objavio je više radova iz antičke historije. Bio je direktor [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] Bosne i Hercegovine. Član je više arheoloških udruženja i asocijacija. Istaknuti javni djelatnik na čuvanju i zaštiti kulturnohistorijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
 
==Objavljena djela==
 
== Područje interesovanja ==
*"Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine" (ART 7, [[Sarajevo]], 1998.)
 
Antička prošlost Balkanskog poluotoka, historija srednjovjekovne Bosne.
 
 
== Izbor iz bibliografije ==
 
# Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1977.
# Nerezine na otoku Lošinju. Sarajevo 1979.
# Povijesno-arheološki vodič po Osoru. Sarajevo 1979.
# Olimpijske igre u starom vijeku. Tuzla 1984.
# Otoci Lošinj i Cres od ranog srednjeg vijeka do konca XVIII stoljeća. Mali Lošinj 1987.
# Korijeni Bosne i bosanstva. Sarajevo 1995.
*"# Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine" (ART. 7, [[Sarajevo]], 1998.)
# Historija bosanske vojske. Sarajevo 1999.