Razlika između verzija stranice "Masne kiseline"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 1:
[[Datoteka:Linoleic acid.svg|mini|300px|Struktura linoleinske masne kiseline]]
'''Masne kiseline''' su lančani [[ugljikovodici]] raznih dužina i stepeni zasićenosti koji na kraju imaju [[funkcionalna grupa|funkcionalnu grupu]] karboksilne kiseline. Sistematski nazivi masnih kiselina po [[IUPAC]]u se deriviraju iz imena njihovog baznog ugljikovodika dodajući na njegovo ime nastavak ''-ska kiselina''. Na primjer, C<sub>18</sub> zasićena masna kiselina se naziva ''oktadekanska kiselina'', pošto je njen osnovni ugljikovodik [[oktadekan]], C<sub>18</sub> nezasićena masna kiselina sa jednom dvostrukom vezom se naziva ''oktadekenska kiselina'', a sa dvije dvostruke veze ''oktadekadienska kiselina'' i tako dalje.<ref>
<ref>Lindhorst T. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, 3527315284}}</ref><ref>Robyt F. (1997): Essentials of carbohydrate chemistry. Springer, ISBN 0387949518.</ref>
<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref><ref>Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.</ref><ref> Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref>
<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
=== Zasićene masne kiseline ===
Line 6 ⟶ 9:
{{Glavni| Popis zasićenih masnih kiselina}}
Zasićene masne kiselinae imaju dvostruke veze. Zasićene [[vodik]]om (od dvostrukih veza koje reduciraju broj vodika na svakom [[ugljik]]u). Jer, zasićene masnih kiselina imaju samo jednu vezu: svaki atom ugljika u lancu ima dva atoma vodika (osim za omega ugljik na kraju koji ima tri vodiika).<ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.</ref>
<ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref>
[[Datoteka:. Arahidonska formula representation.svg | palac | 300px | Arahidonska kiselina: zasićene masne kiseline]]
| |||