Razlika između verzija stranice "Cvjetnica"

| boja =lightblue

'''Cvjetnice''' ili '''cvjetajuće biljke''', poznate i kao '''angiosperme''' (''Angiospermae'')<ref name="Lindley">{{cite book | last=Lindley | first=J | year=1830 | url=http://www.biodiversitylibrary.org/item/31944#page/21/mode/1up| title=Introduction to the Natural System of Botany | location=London | publisher= Longman, Rees, Orme, Brown, and Green | pages=xxxvi | nopp=true }}</ref><ref name="Cantino">{{cite journal | last= Cantino | first= Philip D. | coauthors= James A. Doyle, Sean W. Graham, Walter S. Judd, Richard G. Olmstead, Douglas E. Soltis, [[Pamela S. Soltis]], & Michael J. Donoghue | year=2007 | title= Towards a phylogenetic nomenclature of ''Tracheophyta'' | journal=Taxon | volume=56 | issue=3 | pages= E1–E44 | ref= harv | doi=10.2307/25065865}}</ref> ili '''''Magnoliophyta''''' – su najraznolikija grupa embriofita (''[[Embryophyte]]''), odnosno kopnenih biljaka. Angiosperme su [[Spermatophytae]] – sjemenjače, slične [[gplosjemenjače|golosjemenjačama]] ([[gimnosperme]]), od kojih se razlikuju po mnogim [[osobina]]ma, uključujućio [[cvijet|cvjetove]], [[endosperm]] u sjemenci i produkciju [[plod]]ova, koji sadrže sjemenke. Etimološki, angiosperme je termin koji označava [[biljka|biljke]] koje proizvode sjemenke unutar kućišta, drugim riječima, plodonosna biljka.

Preci cvjetnica su se odvojila od golosemenjačagolosjemenjača prije oko 202-245 miliona godina, a za prve cvjetnicesecvjetnice se zna da postoje od prije 160 miliona godina. One su bile veoma raznovrsne u donjoj [[kreda (geologija)|kredi]] i postaalepostale široko rasprostranjene prije oko 120 miliona godina, ali su [[četinar]]e kao dominantna stabla zamijenile prije svega oko 60-100 miliona godina.

== Izvedene osobenosti angiospermi ==

CvjetnicaCvjetnice se razlikuju od drugih biljaka sjemenjača na više načina, što je opisano u tabeli ispod. Ova obilježja uzetiauzeta zajedno su učinila cvjetnice najraznovrsnijim i brojnim kopnenim biljkama i komercijalno najvažnih grupa za ljude. Glavni izuzetak u dominaciji cvjetnica u kopnenim [[ ekosistem]]ima je [[crnogoričnim šuma]].

| Cvijetni organi || Cvjetovi, kao [[reproduktivni organ]] i cvjetnica, su najznačajnija karakteristika koja ih razlikuje od ostalih sjemenjača. Oni cvjetnicama omogućavaju mnogo specifičniji sistem ukrštanja, a time i mogućnost da evoluiraju brže u različite vrste, bez rizika od unatražnog ukrštanja sa srodnim vrstama. Brža [[specijacija]] je omogućila angiospermama da se prilagode širem spektru [[ekološka niša|ekoloških niša]]. To je cvjetnicama u velikoj mjeri omogućilo da dominiraju kopnenim [[ekosistem]]ima.

|[[Prašnik|Prašnici]] sa dva para [[polen]]ovih kesa || Prašnici su mnogo lakši od odgovarajućih organa golosemenjača i vremenom su doprinijeli diversifikaciji cvjetnica, putem [[adaptacija]] na specijalizirano [[oprašivanje]] , kao što je preko posebnih oprašivača. Prašnici su se su postepeno modificirali u pravcu sprečavanja [[samooplodnja|samooplodnje]], što je omoućilo daljnju diverzifikaciju, omogućavajući cvjetnicama da eventualno popune više niša.

| Reducirani muški dijelovi na tri [[ćelije (biologija)|ćelije]] ||Muški [[gametofit]] u angiospermi je značajno smanjen u veličini u odnosu na onaj kod sjemena gimnospermnih biljaka. Manja veličina polena smanjuje količinu vremena između oprašivanja – [[oplodnja|oplodnje]] ženske biljke polenovim zrnom. U golosemenicagolosj emenica, do oplodnje može doći i do godinu dana nakon oprašivanja, dok u angiospermi, oplodnje počinje vrlo brzo nakon oprašivanja.<ref>{{cite journal|author=Williams, J.H. |year=2012 |title=The evolution of pollen germination timing in flowering plants: ''Austrobaileya scandens'' (Austrobaileyaceae) |journal=[[AoB Plants]] |volume=2012 |issue=http://aobpla.oxfordjournals.org/content/2012/pls010.abstract |doi=10.1093/aobpla/pls010}}</ref> Kraće vreme između [[oprašivanje|oprašivanja]] i oplodnje omogućuje oplodnja cvjetnicama bržu proizvodnju sjemena nakon oprašivanja od golosemenicagolosj emenica, pružajući im izrazitu evolucijsku prednost.

| Zatvorene [[karpel]]e ograđuju [[jajnik|ovule]] (od karpela i njihovih dodatnih dijelova nastaje [[plod]]) || Zatvorene karpela cvjetnica također omogućuju prilagodbe na specijalizirano [[oprašivanje]] i njegovu kontrolu. To pomaže da se spriječi samooplodnja, čime se održava povećana raznolikost. Kada se [[jaje]] oplodi karpele i okolno tkivo se razvijaju u plod. Ovo voće često služi za privlačenje [[frugivor]]nih životinja za disperziju sjemena. Rezultirajući kooperativni odnos predstavlja još jednu prednost cvjetnica u procesu bioloških širenja.

| Reduciran ženski gametofit (sedam ćelije s osam jedara) || Smanjen ženski gametofit, kao što je smanjen i muški, može biti adaptacija koja omogućava brže nakupljanje sjemena, što na kraju dovodi do takvih prilagodbe cvjetnica kao je godišnji životni ciklus zeljastih biljaka, omogućavajući cvjetnicam da popune još više niša

| [[Endosperm]] || Općenito, formiranje endosperma počinje nakon oplodnje i prije prve podjele [[zigot]]a. Endosperma je visoko hranjivo tkivo koje može pružiti hranu za razvijanje [[embrion]]a, kotiledona, a ponekad i [[klijanac]]a kada se prvi put pojave.

[[Datoteka:Oxalis-pes-caprae-36-Zachi-Evenor.jpg|thumb|Cvjetovi i listovi ''[[Oxalis pes-caprae]]'' (bermudski ljutić)]]

[[Fosil]]izirane [[spora|spore]] sugeriraju da su više biljke ([[embriofite]]) žive na kopnu najmanje 475 miliona godina.<ref>{{cite journal|last=Edwards|first=D|title=The role of mid-palaeozoic mesofossils in the detection of early bryophytes|journal=Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci|year=2000|volume=355|issue=1398|pages=733–755|pmid=10905607|doi=10.1098/rstb.2000.0613|pmc=1692787|ref=harv}}</ref>

Kasnije adaptacija na kopneni način života su, umjesto zadržavanja delikatne, avaskularne seksualne faze gametofta (bez provodnih sudova) , unutar tkiva razvile vaskularni sporofit. To se dogodilo klijanjem spora u sporangiji, a ne nakon njihovog oslobađanja, kao u ne-sjemenskih biljaka. Današnji primjeri kako se to moglo dogoditi mogu se vidjeti u sporom klijanju vrsta roda ''[[Selaginella]]'' – [[mahovina]]. Evolucijski napredak predaka cvjetnica je bila je zaštita sjemena u kućištu. Prvi biljke sjemenjače , kao što su [[ginko]] i [[četinar]] (kao što su [[bor]]ovi i [[jela|jele]] e), nisu imale cvjetove. Zrna polena (muška) kod ''Ginkgo'' i [[cikada]] proizvode par bičastih , pokretnih spermatozoida da "plivaju" prema dolje, tokom razvoja polenove cijevi u ženski organ i do [[jaje|jajeta]].

Naizgled iznenadna pojava gotovo modernih cvjetova u fosilnim tragovima zapisu u početku je postavila takav problem za teoriju [[evolucija|evolucije]] da ju je [[Charles Darwin]] nazvao '''"odvratanodvratna misterija"'''.<ref>{{cite journal | doi = 10.1073/pnas.0308127100 | title = Darwin's abominable mystery: Insights from a supertree of the angiosperms | year = 2004 | last1 = Davies | first1 = T. J. | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 101 | issue = 7 | pages = 1904–9 | pmid=14766971 | pmc=357025}}</ref> Međutim, fosilni zapisi su znatno obogaćeni od Darwinovog vremena, a nedavno su otkriveni i noviji fosili angiospermi kao što je '' [[Archaefructus]]'', koji zajedno s daljnjim otkrićima fosilnih golosemenica, sugeriraju kako su angiospermne osobine su možda sticane u seriji koraka. Nekoliko grupa izumrlih golosemenica, posebno [[paprati|sjemenskih paprati]], predloženi su kao [[najbliži zajednički predak| najbliži zajednički predak preci]] cvjetnica, ali ne postoji kontinuirani niz fosilnih dokazi koji tačno pokazuju kako su cvjetnice evoluirale. Predloženi su i neki stariji fosili, kao što su oni iz gornjeg [[trijas]]a – roda ''[[Sanmiguelia]]''. Na temelju postojećih dokaza, neki predlažu da su se preci cvjetnica odvojili od nepoznate grupe golosemenjača tokom kasnog [[trijas]]a (prije 245-202 miliona godina). Polen fosilnih biljaka koje liče na angiosperme, iz srednjeg trijasa (247,2-242,0 miliona godina) ukazuje na stariji datum njihovog porijekla. <ref>{{cite journal |last=Hochuli |first=P. A. |last2=Feist-Burkhardt |first2=S. |year=2013 |title=Angiosperm-like pollen and Afropollis from the Middle Triassic (Anisian) of the [[Germanic Basin]] (Northern Switzerland) |journal=Front. Plant Sci. |volume=4 |issue= |pages=344 |doi=10.3389/fpls.2013.00344 }}</ref> Bliski srodnički odnosi između angiospermi i grupe ''[[Gnetophytae]]'', na bazi [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] dokaza, u zadnje se vrijeme osporavaju na osnovu [[molekulska biologija| molekulskih analiza]] ukazuju da su gnetofite, umjesto toga, uže povezane sa drugim [[gimnosperme|gimnospermma]].

Evolucija [[sjemenjača]], a kasnije cvjetnica čini se da je rezultat događanja dva različita kruga [[Polipolploidija | dupliranja cijelih genoma]].<ref name="Jiao2011">{{cite journal | doi = 10.1038/nature09916 | title = Ancestral polyploidy in seed plants and angiosperms | year = 2011 | last1 = Jiao | first1 = Yuannian | last2 = Wickett | first2 = No4rman J. | last3 = Ayyampalayam | first3 = Saravanaraj | last4 = Chanderbali | first4 = André S. | last5 = Landherr | first5 = Lena | last6 = Ralph | first6 = Paula E. | last7 = Tomsho | first7 = Lynn P. | last8 = Hu | first8 = Yi | last9 = Liang | first9 = Haiying |displayauthors=4| journal = Nature | volume = 473 | issue = 7345 | pages = 97–100 | pmid = 21478875 }}</ref>Ovo se dogodilo na razini 319 i 192 [[hromosom]]a. Drugi mogući događaj dupliranja dcijelog [[genom]]a je vjerovatno bio na 160. Možda je stvorio liniju predaka koji su doveli do svih modernih cvjetnica.<ref>{{cite journal | author = Ewen Callaway | title = Shrub genome reveals secrets of flower power | journal = Nature | issue = | pages = |date=December 2013 | pmid = | doi = 10.1038/nature.2013.14426 | url = http://www.nature.com/news/shrub-genome-reveals-secrets-of-flower-power-1.14426?WT.mc_id=GPL_NatureNews | volume= |bibcode = }}</ref> Taj događaj je proučavan od sekvenciranjem genoma drevne cvjetnice ''[[Amborella trichopoda]] '',<ref>{{cite journal | author = Keith Adams | title = Genomic Clues to the Ancestral Flowering Plant | journal = Science | issue = 6165 | pages = 1456–1457 |date=December 2013 | pmid = | doi = 10.1126/science.1248709 | url = http://www.sciencemag.org/content/342/6165/1456.summary | volume= 342 |bibcode = }}</ref> i direktno je adresiran na Darwinovu '''odvratnu misteriju''' / '''gnusnu misteriju'''.

Najstariji poznati [[fosil|makrofosil]] samouvjereno identifikovan kao angiosperma, '' [[Archaefructus liaoningensis]] '', je datiran na oko prije 125 miliona godina (u periodu [[kreda]]), <ref>{{cite journal | last1 = Sun | first1 = G. | last2 = Ji | first2 = Q. | last3 = Dilcher | first3 = D.L. | last4 = Zheng | first4 = S. | last5 = Nixon | first5 = K.C. | last6 = Wang | first6 = X. | year = 2002 | title = Archaefructaceae, a New Basal Angiosperm Family | url = http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/296/5569/899?ck=nck&siteid=sci&ijkey=8dZ6zTqF606ps&keytype=ref | journal = Science | volume = 296 | issue = 5569| pages = 899–904 | doi=10.1126/science.1069439 | pmid=11988572 | ref = harv}}</ref> dok se smatra da je polen angiospermi porijeklom iz prije oko 130 miliona godina. Međutim, jedna studija je predložila da je biljka ''[[Schmeissner]]'' iz nrane i srednje [[jura|jure]], tradicijski smatra vrstom [[ginkgo]], što može biti najstarija poznata cvjetnica ili barem bliski srodnik.<ref>{{cite journal|journal=BMC Evolutionary Biology |page=14|year=2007|author=Xin Wing|coauthors=Shuying Duan, Baoyin Geng, Jinzhong Cui and Yong Yang|title=Schmeissneria: A missing link to angiosperms?|doi=10.1186/1471-2148-7-14|volume=7|pmid=17284326|pmc=1805421|ref=harv}}</ref> Pored toga, posrednim hemijskim dokazima je utvrđeno postojanje cvjetnica još prije 250 miliona godina. ''[[Oleanan]]'', [[sekundarni metabolit]] proizveden u mnogim cvjetnicama, pronađena je u [[perm|permskim]] depozitima toga doba, zajedno sa fosilima [[gigantopterid]]a.<ref>{{cite journal | last1 = Taylor | first1 = David Winship | last2 = Li | first2 = Hongqi | last3 = Dahl | first3 = Jeremy | last4 = Fago | first4 = Fred J. | last5 = Zinniker | first5 = David | last6 = Moldowan | first6 = J. Michael | title = Biogeochemical evidence for the presence of the angiosperm molecular fossil oleanane in Paleozoic and Mesozoic non-angiospermous fossils | journal = Paleobiology | volume = 32 | page = 179 | year = 2006 | issn = 0094-8373 | doi = 10.1666/0094-8373(2006)32[179:BEFTPO]2.0.CO;2 | issue = 2 | ref = harv}}</ref><ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2001/04/010403071438.htm Oily Fossils Provide Clues To The Evolution Of Flowers] — ScienceDaily (April 5, 2001)</ref> Gigantopteride su grupa izumrlih biljaka sjemenjača sa mnogim morfološkim svojstavima cvjetnica, iako se ne zna da li su i same bile cvjetnice.<ref>{{cite journal|first=George O|last=Poinar Jr.|first2=Kenton L|last2=Chambers|first3=Joerg|last3=Wunderlich|title=Micropetasos, a new genus of angiosperms from mid-Cretaceous Burmese amber|journal=J. Bot. Res. Inst. Texas|volume=7|issue=2|pages=745–750|date=10 December 2013|url=http://brit.org/webfm_send/455|format=PDF|laysummary=http://www.sciencedaily.com/releases/2014/01/140103204510.htm|laydate=3 January 2014}}</ref>

Recentne [[DNK]] analize zasnovane na molekulskoj sistematici<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3405_flower.html NOVA — Transcripts — First Flower] — PBS Airdate: April 17, 2007</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.3732/ajb.91.6.997 | title = ''Amborella'' not a "basal angiosperm"? Not so fast | year = 2004 | last1 = Soltis | first1 = D. E. | last2 = Soltis | first2 = P. S. | journal = American Journal of Botany | volume = 91 | issue = 6 | pages = 997–1001 | pmid = 21653455 }}

</ref> pokazale su da ''[[Amborella|Amborella trichopoda]]'', koja je nađena na [[Pacifik|pacifičkom]] otoku [[Nova Kaledonija]], pripadaju [[sestrinske vrste|sestrinskoj grupi]] ostalih cvjetajućih biljaka, a morfološke studije<ref>[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2006-05/uoca-spp051506.php South Pacific plant may be missing link in evolution of flowering plants] — Public release date: 17 May 2006</ref> sugeriraju da imaju osobine koje su možda karakteristie najranijih cvjetnica.<ref name="Vialette-Guiraud2011">{{cite journal | pmid = 21486926 | year = 2011 | last1 = Vialette-Guiraud | first1 = AC | last2 = Alaux | first2 = M | last3 = Legeai | first3 = F | last4 = Finet | first4 = C | last5 = Chambrier | first5 = P | last6 = Brown | first6 = SC | last7 = Chauvet | first7 = A | last8 = Magdalena | first8 = C | last9 = Rudall | first9 = PJ |displayauthors=4| title = Cabomba as a model for studies of early angiosperm evolution | volume = 108 | issue = 4 | pages = 589–98 | doi = 10.1093/aob/mcr088 | pmc = 3170152 | journal = Annals of Botany }}</ref>

[[Adaptacijska radijacija]] velikih angiospermi, kada se pojavila velika raznolikost cvjetnica u fosilnim tragovima, dogodila se sredinom [[krada| krede]] (prije oko 100 miliona godina). Međutim, studija u [[2007]]. procjenjuje se da se podjela na pet najnovijih (rod '' [[Ceratophyllum]] '', porodica [[Chloranthaceae]], u eudikoledona, u magnoliidima i [[monokotiledone|monokotiledona]]) od osam glavnih grupa dogodila prije oko 140 miliona godina.<ref>{{cite journal | doi = 10.1073/pnas.0708072104 | title = Using plastid genome-scale data to resolve enigmatic relationships among basal angiosperms | year = 2007 | last1 = Moore | first1 = M. J. | last2 = Bell | first2 = C. D. | last3 = Soltis | first3 = P. S. | last4 = Soltis | first4 = D. E. | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 104 | issue = 49 | pages = 19363–8 | pmid=18048334 | pmc=2148295}}</ref>

Do kraja krede, čini se da su cvjetnica dominirale u sredinama koje su ranije okupirale [[paprati]] i [[Cycadophyta]], ali veliki tend stablašica zamijenjen je [[četinar]]ima kao dominantnim stablima samo pri kraju krede, prije oko 66 miliona godina, ili čak i kasnije, na početku [[tercijar]]a.<ref name="SadavaHeller2006">{{cite book|author1=David Sadava|author2=H. Craig Heller|author3=Gordon H. Orians |author4=William K. Purves |author5=David M. Hillis|title=Life: the science of biology|url=https://books.google.com/books?id=1m0_FLEjd-cC&pg=PA477|accessdate=4 August 2010|date=December 2006|publisher=Macmillan|isbn=978-0-7167-7674-1|pages=477–}}</ref> The radiation of herbaceous angiosperms occurred much later.<ref>{{cite book |first=Wilson Nichols |last=Stewart |first2=Gar W. |last2=Rothwell |title=Paleobotany and the evolution of plants |edition=2nd |publisher=Cambridge Univ. Press |year=1993 |page=498 |isbn=0-521-23315-1 }}</ref> Ipak, mnoge fosilne biljke prepoznatljive kao pripadnici moderne obitelji (uključujući i one kao [[bukva]], [[hrast]], [[javor]] i [[magnolija]]) pojavile su se još i kasnoj [[kreda|kredi]].

[[Datoteka:Cirsium arvense with Bees Richard Bartz.jpg|thumb|upright|300px|Dvije [[pčela|pčele]] na glavici čička ''[[Cirsium arvense]]'']]

Obično se pretpostavlja da je funkcija cvijeta , od samog početka, bila da se mobilne životinje uključe [[reprodukcija|reprodukcijske]] procese. To omogućuje, da se polen može rasprostirati čak i ako cvijet nije blistavo obojen ili čudno oblikovan za privlačenje životinja. Međutim, širenjem energije potrebne za stvaranje takvih osobina, cvjetnica može ostvariti pomoć životinja i, samim tim, efikasnije razmnožavaje.

[[Genetika otoka]] pruža jedno od predloženih objašnjenja za iznenadnu pojavu, potpuno razvijenih cvjetnica. Taj model se smatra se zajedničkim izvorom [[specijacija|specijacije]] u cjelini, posebno kada je riječ o radikalnim prilagodbama koje su potrebne inferiornim prijelaznim formama. Cvjetnice su se možda razvile u izoliranom sastavima poput [[otok]]a ili lanca otoka, gdje su biljke bili u stanju da razviju visoko specijalizirane odnose s nekim specifičnim [[životinja]]ma ([[osa]]ma, npr.). Takav odnos, sa hipotetskim [[insekt]]ima omogućuje prenos polen s jedne biljke na drugu na mnogo načina, što ose čine i danas, može dovesti do razvoja visokog stepena [[specijalizacija (biologija) | specijalizacije]] i u [[biljka]]ma i unjihovim partnerima. [[Pčela|Pčele]], koje su , kako se postulira, evoluirale zssebno zbog odnosa [[mutualizam|mutualizma]] sa biljkama , potiču od osica.<ref name=Buchmann2012>{{cite book |author1=Buchmann, Stephen L. |author2=Nabhan, Gary Paul |title=The Forgotten Pollinators |url=https://books.google.com/books?id=YWTZs5fSqb8C&pg=PA41 |year=2012 |publisher=Island Press |isbn=978-1-59726-908-7 |pages=41–42}}</ref>

Životinje su također uključene i u distribuciju sjemena. [[Plod]], koji je formirana od proširenja cvijetnih dijelova, često je alat za širenje sjemena, privlačeći životinje da jedu ili na drugi način ga uznemiravaju, uzgred izbacujući sjeme (vidi [[frugivor]]). Iako su mnogi takvi [[Mutualizam |odnosi mutualizma]] ostali je previše krhki da preživi [[kompeticija (biologija) | konkurenciju]] i širenje, cvjetanje je pokazala neuobičajeno efikasnim sredstvom za reprodukciju, širenje (bez obzira na porijeklo ) koje postaje dominantan oblik života kopnenih biljaka.

[[Ontogeneza]] cvijeta koristi kombinaciju [[gen]]a obično odgovornih za formiranje novih izdanaka.<ref>[http://unisci.com/stories/20012/0615015.htm Age-Old Question On Evolution Of Flowers Answered] — 15-Jun-2001</ref> Najprimitivnije cvjetnice su vjerojatno imale promjenljiv broj cvijetnih dijelova, često odvojenih od (ali i u kontaktu s) jednih s drugima. Cvjetovi imaju tendenciju da rastu u spiralnom smjeru, sa biseksualnošću (u biljkama, to znači i muški i ženski dijelovi u istom cvijetu) i da se dominira biljni [[jajnik]] (ženski dio) . Kao što su evoluirali cvjetovi, određene varijacije su razvili i spojeni dijelovi, s mnogobrojnim detaljima dizajna, kao i sa specifičnim spolom po cvijetu ili biljci ili barem donjem "jajniku" (po položaju na biljci).

Evolucija cvijeta se nastavlja do današnjih dana. Moderni aranžmani su tako duboko pod uticajem ljudi da se neki od njih ne mogu oprašivati u prirodi. Mnoge današnje odomaćene vrste cvijeća su ranije bile jednostavni korov, koji tek iznikne kada se zemlja uznemiri kopanjem, npr. Neki od njih koje rastu sa kultiviranim biljkama, možda već imaju simbiotske odnose sa njima, a najljepše se nisu razvile zbog svoje ljepote i prirodnih adaptacija, nego i zavise od adaptacije na ljudske naklonosti.<ref>[http://www.livescience.com/295-human-affection-altered-evolution-flowers.html Human Affection Altered Evolution of Flowers] — By Robert Roy Britt, LiveScience Senior Writer (posted: 26 May 2005 06:53 am ET)</ref>

Nekoliko [[paleontologija| paleontologa]] su također predložili su se cvjetnice možda razvili zbog interakcije s dinosaurima. Jedna od ideja potiče od najjačeg zagovornika [[Robert T. Bakker|Roberta T Bakkera]]. On predlaže da su [[herbivor]]ni inosauri, sa svojim prehrambenim navikama, imli [[selekcijski pritisak]] biljke, preko adaptacija i odvraćanja ili suočavanja sa predatorima biljojeda.<ref name="bakker">{{cite journal|last=Bakker|first=Robert T.|title=Dinosaur Feeding Behaviour and the Origin of Flowering Plants|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|publisher=Macmillan|location=London|volume=274|date=17 August 1978|pages=661–663|doi=10.1038/274661a0|issue=5672}}</ref>

| [[Filogenija]] cvjetnica prema APG III ([[2009]])<ref name="apg3"/>

|Alternativna filogenija ([[2010]].)<ref name="Bell_et_all_2010">{{cite journal|last=Bell|first=C.D.|last2=Soltis|first2=D.E.|last3=Soltis|first3=P.S.|year=2010|title=The Age and Diversification of the Angiosperms Revisited|journal=American Journal of Botany|volume=97|issue=8|pages=1296–1303|doi=10.3732/ajb.0900346|lastauthoramp=yes|pmid=21616882|ref=harv}}, p. 1300</ref>

Postoji osam grupa današnjih angiospermi:

* ''[[Amborella]]'', jedine vrsta je grm uz [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]];

* [[Eudikotiledone]], oko 175.000 vrsta,<ref name="palmer"/> obilježenih 4- or 5-dijelnim cvjetovima, polenom sa tri pore i obično razgranatim lisnom nervaturom – npr. [[suncokret]]i, [[petunija]], [[maslačak]], [[jabuka|jabuke]] i [[hrast]]ovi.

Tačan odnos između ovih osam grupa još uvijek nije jasan, iako postoji dogovor da prve tri grupe odstupaju od predaka angiospermi: [[Amborellales]], [[Nymphaeales]] i [[Austrobaileyales]]. <Ref> {{navode Journal | url = http: //www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614 | title = porijeklo i diverzifikacija cvjetnica | author = Pamela S. Soltis i Douglas E. Soltis | Časopis = American Journal ofBotany|year=2004|volume=91|pages=1614–1626|doi=10.3732/ajb.91.10.1614|issue=10|pmid=21652312|ref=harv}}</ref> Izraz [[bazne angiosperme se odnosi na ove tri grupe. Između ostalog, odnos između tri najšire od ovih grupa (magnoliide, monokotiledone, i eudikotiledone) ostaje nejasan. Prema nekim analizama, prve su se izdvojile magnoliide od ostalih monokotiledona.<ref>{{cite journal|url=http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614|title=The origin and diversification of angiosperms|author=Pamela S. Soltis and Douglas E. Soltis|journal=American Journal of Botany|year=2004|volume=91|pages=1614–1626|doi=10.3732/ajb.91.10.1614|issue=10|pmid=21652312|ref=harv}}</ref>''[[Ceratophyllum]]'' izgledaju kao grupa u eudikotiledonima prije nego u monokotiledonima.

Botanički pojam "Angiospermae" ([[grčki jezik|grč.]] αγγείον - ''angeío '' = boca, brod) + σπέρμα –''sperma'' = sjeme), skovan u obliku Angiospermae prema [[Paul Hermann]] [[1690]]. godine, kao ime jednog od njegovih primarnih podjela biljaka na [[Carstvo (biologija) | carstava]]. To je uključivalo cvjetnice koje imaju sjeme u zatvorenim kapsulama, za razliku od njegovih ''[[Gymnospermae]]'' ili cvjetnice sa [[ahenija]]ma ili šizokarpnim plodom, cijeli plod ili svaki od njegovih komada se ovdje smatra golim sjemom. Termin i njegov antonim je podržavao i [[Carl Linnaeus]] sa istim smislom, ali sa ograničenom aplikacija, u imena svoje klas e ''[[Didynamia]]''. Njegova upotreba sa svojim modernim obimom značenja postala je moguća tek nakon [[1827]]., kada je škotski botaničar [[Robert Brown]] utvrdio postojanje zaista golih ovula u [[Cycadophyta | Cycadeae]] i [[ Pinophyta | Coniferae]]. Od tog vremena pa nadalje, sve dok se za ove golosemenjače, kao što je bilo uobičajeno, računalo da su sa cvjetnice sa dva kotiledona, termin angiosperma je antitski koristili botanički pisci, sa različitim obimom, kao ime grupe za druge biljke sa dva kotiledona.

Godine 1851., [[Wilhelm Friedrich Benedikt Hofmeister | Hofmeister]] je otkrio promjene koje se dešavaju u embrionima cvjetnica, a utvrđen je i ispravan odnos tih i vaskularnih biljaka (sa sprovodnim sudovima): '' [[Cryptogamia]]''. Ovaj fiksni položaj golosemenjača kao klase, razlikuje se od dikodiledona, a termin angiosperme se zatim postupno prihvata kao odgovarajuća oznaka za sve cvjetnice, osim golosemenjača, uključujući klase ''[[Dicotiledonae]] i ''[[Monocotyledonae]]''. Ovo je smisao u kojem se termin koristi i danas.<ref>Brown R., Character and description of ''Kingia'', a new genus of plants found on the southwest coast of New Holland: with observations on the structure of its unimpregnated ovulum; and on the female flower of Cycadeae and Coniferae, in: King P.P.(Ed.) ''Narrative of a Survey of the Intertropical and western coasts of Australia, performed between years 1818 and 1822''. John Murray, London, 1827, vol. 2., pp. 534–565, [https://books.google.com/books?id=RjdCAAAAIAAJ&hl=&pg=PA534#v=onepage&q&f=false].</ref>

U većini [[taksonomija]], cvjetajuće biljke se tretiraju kao koherentna grupa. Najpopularniji ime je ''Angiospermae'' (angiosperme), a ''[[Anthophyta]]'' ("cvjetnica") je drugi izbor. Ova imena nisu povezani na bilo koji način. U [[Wettstein sistem|Wettsteinovom]] i [[Engler sistem|Englerovom sistemu]] koristi se naziv ''Angiospermae''. [[Reveal sistem]] tretira cvjetnica kao podjelu [[Magnoliophyta]] (Frohne & U. Jensen ex Reveal, Phytologia 79: 70 1996), ali je kasnije podijeljena na Magnoliopsida, Liliopsida, i Rosopsida. U [[Takhtajan sistem|Takhtajan]] i [[Cronquist sistem]]u ovu grupu tretiraju kao jedan dio podjele, što je dovelo do imena ''Magnoliophyta'' (iz porodice ''[[Magnoliaceae]]''). [[Dahlgren sistem|Dahlgren]] i [[Thorne sistem]]u ([[1992]].) ovu grupu tretiraju kao klas, što je dovelo do imena Magnoliopsida. [[APG sistem]] [[1998]]. godine, a kasnijoj u [[2003]]. <ref name=APG2>{{cite journal|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=141|pages=399–436|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2003|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II|url=http://www.blackwell-synergy.com/links/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x/full/|doi=10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x|issue=4|ref=harv}}</ref>, cvjetnice tretiraju kao [[kladus]] koji se zove cvjetnice, bez formalnog botaničkog naziva. Međutim, formalne klasifikacija je objavljena [[2009]]., u kojij cvjetnice čine potklasu ''Magnoliidae''.<ref name="apg3"/>.<ref>{{cite journal|last=Chase|first=Mark W.|last2=Reveal|first2=James L.|year=2009|title=A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=161|issue=2|pages=122–127|doi=10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x|lastauthoramp=yes|ref=harv}}

[[Datoteka:Monocot vs dicot crop Pengo.jpg|upright|thumb|Monokotiledonski (lijevo) and dikotiledonski klijanac]]

Tradicijski, cvjetnice su podijeljene u dvije grupe, koje se u Cronquist sistemu se zovu ''Magnoliopsida'' (u rangu klase, od ''Magnoliaceae'') i '' Liliopsida'' (u rangu klase, formirana po porodici ''[[Liliaceae ]]''). Ostala opisna imena dopuštena članom 16. [[ICBN]] uključuju [[dikotiledone]] ili ''Dicotyledoneae'' i [[monokotiledone]] ili ''Monocotyledoneae'', koji imaju dugu phistoriju upotrebe. U [[engleski jezik|engleskom]], kaoi i u [[bosanski jezik|bosanskom]], član ili grupa se mogu nazvati [[dikotiledon]] (množina dikodiledoni) i [[monokotiledon]] (množina monokotiledone), ili skraćeno, kao dikotil (množina dikotile) i monokotil (množina monokotile). Ova imena proizilaze iz zapažanje da je dikotiledone najčešće imaju dva [[kotiledon]]a ili [[embrion]]ska lista , unutar svake sjemenke. Monokotiledone obično imaju samo jedan, ali pravilo nije apsolutno, kao ni način. Sa dijagnostičkog stajališta, broj kotiledona nije ni naročito praktičnan, ni pouzdan karakter.

Nedavne studije APG, pokazuju da [[monootiledone]] formiraju [[monofiletska evolucija|monofiletsku]] grupu ([[kladus]]), ali ne i dvosupnice (oni su [[Parafiletska specijacija|parafiletiske]]). Ipak, većina dikotilskih vrsta ne čine monofiletsku grupu, pod nazivom [[eudikotiledone]] ili [[trikolpat]]i. Od preostalih dikotiledonih vrsta, većina pripadaju trećem velikom ogranku poznatom kao [[magnoliidi]], koji sadrži oko 9.000 vrsta. Ostatak uključuje parafiletsko grupiranje primitivnih vrsta, zajednički poznatih kao [[bazne cvjetnice]], plus porodice ''[[Ceratophyllaceae]]'' i ''[[Chloranthaceae]]''.

Broj [[vrsta]] cvjetnica se procjenjuje u rasponu od 250.000 do 400.000, što se poredi sa oko 12.000 vrsta [[mahovine|mahovina]] i pokazuje da su cvjetnice mnogo raznovrsnijie. Broj [[porodice (biologija) | porodica]] u [[APG sistem | APG sistemu]] (1998) bio je 462. U [[APG II]] nije sasvim jasno; pri maksimalnom broju 457, ima 55 opcionalih odvajanja, tako da je minimalni broj porodica u ovom sistemu je 402. U [[APG III]] ([[2009]]) ima 415 porodica. <ref>{{cite journal|author=Thorne, R. F. |title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=51|pages=511–522|year=2002|doi=10.2307/1554864|issue=3|jstor=1554864|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Scotland, R. W. & Wortley, A. H.|title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=52|pages=101–104|year=2003|doi=10.2307/3647306|issue=1|jstor=3647306|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Govaerts, R. |title=How many species of seed plants are there? – a response|journal=Taxon|volume=52|issue=3|pages=583–584|year=2003|doi=10.2307/3647457|jstor=3647457|ref=harv}}{{dead link|date=April 2012}}</ref> This compares to around 12,000 species of [[moss]]<ref name=GoffinetBuck2004>{{cite journal|last=Goffinet|first=Bernard|author2=William R. Buck|year=2004|title=Systematics of the Bryophyta (Mosses): From molecules to a revised classification|journal=Monographs in Systematic Botany|volume=98|pages=205–239|publisher=Missouri Botanical Garden Press}}</ref> or 11,000 species of [[Pteridophyta|pteridophytes]],<ref name=Raven2005>Raven, Peter H., Ray F. Evert, & Susan E. Eichhorn, 2005. ''Biology of Plants'', 7th edition. (New York: W. H. Freeman and Company). ISBN 0-7167-1007-2.</ref> showing that the flowering plants are much more diverse. The number of [[family (biology)|families]] in [[APG system|APG]] (1998) was 462. In [[APG II]]<ref name=APG2/> (2003) it is not settled; at maximum it is 457, but within this number there are 55 optional segregates, so that the minimum number of families in this system is 402. In [[APG III]] (2009) there are 415 families.<ref name="apg3"/><ref name="Rhodes1974">{{cite book|author=Frank Harold Trevor Rhodes|title=Evolution|url=https://books.google.com/books?id=EWGt0bff8agC|date=1 January 1974|publisher=Golden Press|isbn=978-0-307-64360-5|page=123}}</ref>

Raznolikost cvjetnica nije ravnomjerno raspoređena. Gotovo sve vrste pripadaju eudikotiledonima (75%), monocotiledonima (23%) i magnolidima (2%) [[[kladus]]a. Preostalih pet kladusa sadrži nešto više od 250 vrsta ukupnom; odnosno manje od 0,1% raznolikosti cvjetnica, podijeljenih između 9 porodica. Od 443 porodice cvjetnica, većina raznolikosti po vrstama je u 42. U APG sistemu su:<ref name=APWeb>{{cite web|author=Stevens, P.F.|year=2011|url=http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/welcome.html|title=Angiosperm Phylogeny Website (at Missouri Botanical Garden)}}</ref>

# [[Asteraceae]] ili ''Compositae'' (''[[Bellis perennis]]'' porodica): 22.750 species;

# [[Fabaceae]] ili Leguminosae (porodica [[grah]]ova): 19.400;

# [[Poaceae]] ili ''Gramineae'' (Porodica [[trava]] ): 10.035;

# [[Lamiaceae]] ili ''Labiatae'' (porodica [[metvica]]): 7.175;

Od ovih, ''Orchidaceae'', ''Poaceae'', ''Cyperaceae'', ''Arecaceae'' i ''Iridaceae'' su porodice monokotiledona, a ostale su eudikotilrdoneː ''Piperaceae'', ''Lauraceae'' i ''Annonaceae''.

4. Floem I,<br>

Količina i [[složenost]] tkivnih formacija u cvjetnica je veća od golosemenica. Provodni snopići stabljike su raspoređeni tako da [[ksilem]] i [[floem]] formiraju koncentrične krugove.

U dikodiledona, snopove vrlo mladih stabljike su raspoređeni u otvorenom prstenu, odvajanjom od centralne srž iz vanjskog korteksa. U svakom paketu, razdvajanja ksilema i floema je sloj [[meristem]]a ili aktivnog formativnog tkiva poznatog kao [[kambij]]. Formiranjem sloja kambija između snopova (interfascikulni kambij), formira se kompletan prsten, a redovna periodična povećanja debljine rezultatirju razvojem ksilema iznutra i floema izvana. Meki floem ( lik) postaje lomljivo, ali tvrdo drvo i dalje ostaje i čini veći dio stabljike i grana dvogodišnjig grada drveća. Zbog razlike u karakteru elemenata proizvedenih na početku i na kraju sezone, drvo je na poprečnompresjeku obilježno pojasevima u koncentričnim krugovima, po jedan za svaku rasta, pod nazivom [[god]]ovi.

Među monokotledonama, snopovi su brojniji u mladim stabljikama i razbacani u osnovnom tkivu. Oni ne sadrže kambij i jednom formirano matično povećanje promjera se samo u iznimnim slučajevima.

Glavna i imenujuća osobenost cvjetnica je [[cvijet]]. Cvjetovi ispoljavaju izvanredne varijacije u obliku i detaljima i pružaju najviše uvjerljivih podataka o vanjskim karakteristikama za uspostavljanje odnosa među vrstama angiospermi. Funkcija cvijet je da se osigura oplodnju jajnih ćelija i razvoj [[plod]]a koji sadrži [[sjeme]]. Cvjetni aparat može nastati sasvom terminalno ili iz pazuha lista (gdje se [[peteljka|peteljke]] spajaju sa stabljikom). Ponekad, kao kod [[ ljubičica]], cvijet se javlja pojedinačno u pazuhu običnog lista. Običnije, cvjetajući dio biljke se oštro razlikuje od onog sa listovima ili vegetativnog dijela i čini više ili manje razrađene sisteme ogranaka pod nazivom [[cvast]]i.

Postoje dvije vrste reproduktivnih ćelija koje se proizvode u cvijetu- [[Mikrospora]] će se podijeliti i postati [[polen]]ovo zrno, tj. "muška" spolna ćelija na [[prašnik]]u (ili mikrosporofilu). "Ženska" ćelija pod nazivom [[megaspora]] se podijeli i postaje jajna ćelija ([[megagametogeneza]]), sadržana u [[ovula|ovuli]] i obložena u [[larpela|karpelama]] (ili megasporofil).

Cvijet se može sastojati samo od ovih dijelova, kao u [[vrba]], gdje se svaki cvijet se sastoji samo od nekoliko prašnika ili dvije karpele. Obično su prisutne i druge strukture, koje služe za zaštitu sporofila i formiranje ocvijeća koje je privlačno za oprašivače. Pojedini dijelovi ovih okolnih struktura su poznati kao [[sepale]] i [[Petale]] (ili [[tepal]] e u cvjetovima , kao što su u rodu ''[[Magnolia]] '', gdje se sepale i latice međusobno ne razlikuju). Vanjska serijserija (kaliks sepala) je obično zelen i listolik, a funkcionira kao zaštita ostatka cvijeta, posebno pupoljaka. Unutrašnji niz (korola latica) je, generalno, bijel ili jarkih boja i delikatniji u strukturi. Funkcija mu je privlačenje [[insekt|isekata]] ili [[ptica]] oprašivača. Privlačni su po boji, [[miris]]u i [[nektar]]u, koji se može lučiti u nekim dijelovima cvijeta. Osobenosti privlačnosti za oprašivače može objasniti popularnost cvijeća i cvjetnica među ljudima.

Dok je je većina cvjetova su savršena ili [[hermafrodit]]na (imaju i polen i ovule u istoj strukturi cvijeta), cvjetnice su razvile brojne morfološke i [[fiziologija|fiziološke]] mehanizme kako bi se smanjila ili spriječila mogućnost samooplodnje. Heteromorfni cvjetovi imaju kratke karpele i duge prašnike ili obrnuto, tako da [[životinja]] [[oprašivač]] ne može jednostavno prenijeti polena na tučak (receptivni dio karpele). Homomorofni cvijet može imati biohemijski (fiziološki) mehanizam pod nazivom [[samonekompatibilnost]] u biljkama za razlikovanja između svog i ne-svog polena. Kod drugih vrsta, muški i ženski dijelovi su morfološki odvojeni, razvijaju se u različitim cvjetovima.

[[Dvostruka oplodnja]] se odnosi na proces u kojem dvije [[sperma]] ćelije oplode [[ćelije (biologija) | ćelijama]] [[biljni jajnik| jajnik]]. Ovaj proces počinje kada je [[polen]]ovo zrna pridržavano žigom (stigmom) [[tučak|tučka]] (ženske reproduktivne strukture), klija i raste u dugu [[polenova cijev|polenovu cijev]]. Kako ta cijev raste, [[ploidija|haploid]]na generativna ćelija putuje kroz cijev iza jedra cijevi. Generativna ćelija se dijeli [[mitoza|mitozom]] i proizvedi dva haploidna (''n'') [[spermatozoid]]a. Kada stigne u jajnik, polenova cijev prodire u mikropil ovule i nastavlja svoj put u jednu od sinergida, oslobađajući sadržaj (koji uključuju ćelije sperme). Snergidne ćelije degeneriraju, uz nastanak jednog spermatozoida koji oplodi jajnu ćeliju. Tako nastaje [[ploidija|diploidni]] (2''n'') [[zigot]]. Drugi spermatozoidi osigurači sa jedrima obje cenarske ćelije, proizvode triploidnu (3''n'') ćeliju. Kako se zigot razvija u [[embrion]], od triploidnih ćelija se razvija [[endosperm]], koji služi kao zaliha hrane za embrion. Jajnik se tada razvija u plod, a ovuli će se razviti u sjeme

[[Datoteka:Aesculus hippocastanum fruit.jpg|thumb|300px|Plod kestena ''[[Aesculus]]'']]

Kako se embrion razvija i endosperm troši, zid vrećice se povećava i kombinira sa [[nukleus]]om (koji je isto tako proširen) i stvara [[ljuštura]] da se formira ''sjemenjača ''. Zid jajnika se razvija da se formira [[plod]] ili [[perikarp]], čija forma je usko povezana sa načinom raspodjele sjemena.

Često, uticaj oplodnje počeo izvan [[jajnik]]a, a i drugi dijelovi cvijeta učestvuju u formiranju ploda, npr. cvjetna čašica kod [[jabuka]], [[jagoda] ] i drugih.

Karakter omotača semenjače je definira srodnost plodova. Oni štite embrion i pomažu rat, a mogu izravno podstaknuti i klijanje. Među biljkama cjelovito omotanih ( indehiscentnih) plodova, u principu, oni pružaju zaštitu za embrione i osiguravaju širenje. U ovom slučaju, semenjača je samo malo razvijena. Ako je plod raspuknut (dehiscentan), a sjeme izloženo, u principu, sloj sjemenjače je dobro razvijen, a mora obavljati i funkcije koje inače imaju plodovi.

[[Poljoprivreda]] j gotovo u potpunosti ovisi o cvjetnica, koje pružaju gotovo sve biljne namirnice, a također i značajnu količinu [[stoka|stočne]] hrane. Od svih porodica biljaka, ''[[Poaceae]]'' ili trave (žitarice) je daleko najvažnija, pružajući najveću količinu svih sirovina: ([[riža]], [[kukuruza]], [[pšenica]], [[ječam]], [[raž]], [[zob]], [[proso]], [[šećerna trska]], [[sirak]]). Porodice ''[[Fabaceae]]'', ili mahunarki, u tom pogledu, na drugom je mjestu. Također od velike važnosti su i [[Solanaceae]] ili porodica velebilje, kao što su ([[krumpir]]i, [[paradajz]]i, i [[paprika|paprike]], između ostalih. Porodica ''[[Cucurbitaceae]]' ili [[tikva|tikve]] uključuje vrste kao što su i [[tikva]] i [[dinja]] i [[[lubenica]]), a u ''[[Brassicaceae]]'' spadaju: [[uljana repica]], bezbrojne sorte [[kupus]]a ('' [[Brassica oleracea]] ''), te ''[[Apiaceae]]'' ili [[peršun]] i. Mnogi od plodova dolaze iz porodice ''[[Rutaceae]]'', uključujući [[narandža|narandžu]], [[limun]]e, [[grejpfrut]] itd) i porodice ''[[ Rosaceae]]'' ili ruže, uključujući [[jabuka|jabuke]] e, [[kruška|kruške]] , [[trešnja| trešnje i višnje]], [[šljiva|šljive]], itd).

U nekim dijelovima svijeta, određene pojedinačne vrste imaju presudnu važnost zbog njihove razne namjene, npr. [[kokos]] (''[[Cocos nucifera]] '') na [[Pacifik|pacifičkim]] [[atoll]]ima, i [[maslina]] ('' [[Olea europaea]]'') u [[Mediteran|mediteranskoj regiji]].

CvjetnicaCvjetnice također pružaju ekonomske resurse u obliku [[drvo|drveta]], [[papir]]a, vlakna ([[pamuk]]a, [[lan]]a, i [[konoplja|konoplje]], između ostalih). Lijekovi su [[digitalis]], [[kamfor]], a služe i kao dekorativne i biljke i u mnoge druge svrhe. Glavno područje u kojem nisu nadmašile druge biljke – stabla četinara ([[Pinales]]) – koji su necvjetnice ([[golosemenjače]]) – je [[građevinarstvo]] i proizvodnja [[papir]]a.<ref>Cronquist A. (1981): An integrated system of classification of flowering plants. Columbia Univ. Press, New York, ISBN 0-231-03880-1.</ref><ref> Heywood V. H., Brummitt R. K., Culham A., Seberg O. (2007): Flowering plant families of the world. Firefly Books, Richmond Hill, Ontario, Canada, ISBN 1-55407-206-9.</ref><ref>Pooja (2004): Angiosperms. Discovery, New Delhi, ISBN 9788171417889: https://books.google.ca/books?id=3pZxuyUllJIC, 2016.</ref>

{{WikispeciesWikivrste|Magnoliophyta}}

{{WikibooksWikiknjige|Dichotomous Key|Magnoliophyta}}

* http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/delta/angio/ The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, information retrieval.]