Razlika između verzija stranice "Francij"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 84:
Francij je alkalni metal čije hemijske osobine najvećim dijelom sliče [[cezij]]u.<ref name="CRC2006" /> On je teški element sa samo jednim valentnim [[elektron]]om,<ref name="WinterM" /> te ima najveću ekvivalentnu težinu među svim elementima.<ref name="CRC2006" /> Tečni francij, ako se dobije, trebao bi imati [[Površinski napon|površinsku napetost]] od 0,05092 N/m pri temperaturi svog [[talište|topljenja]].<ref name="kozhitov" /> Za francij je izračunato da mu se tačka topljenja nalazi oko 27 °C (80 °F, 300 K).<ref name="losalamos"/> Međutim, ona nije sa sigurnošću određena zbog velike rijetkosti ovog elementa i njegove radioaktivnosti. Također, njegova tačka ključanja od 677 °C (1250 °F, 950 K) nije sa sigurnošću utvrđena.
[[Linus Pauling]] je procijenio [[elektronegativnost]] francija na 0,7 na Paulingovoj skali, što je isto kao i cezij;<ref name="pauling" /> ali je vrijednost za cezij kasnije promijenjena na 0,79. Ipak ne postoje eksperimentalni podaci koji bi omogućili da se vrijednosti za francij dodatno provjere.<ref name="allred" /> Francij ima neznatno višu [[Energija ionizacije|ionizacijsku energiju]] od cezija,<ref name="andrejev" /> 392,811(4) kJ/mol u odnosu na 375,7041(2) kJ/mol kod cezija, što bi se očekivalo prema relativističkim efektima, te bi prema ovom cezij bio manje elektronegativan od francija. Fracij bi također trebao imati i veći afinitet prema elektronu od cezija, a ion Fr<sup>−</sup> bi trebao biti više polaribilan od iona cezija Cs<sup>−</sup>.<ref name="Thayer" /> Za molekulu CsFr previđa se da bi imala francij na negativnom kraju dipola, za razliku od svih poznati heterodiatomnih molekula alkalnih metala. Francij-superoksid (FrO<sub>2</sub>) bi mogao imati mnogo više izražen kovalentni karakter od njegovih lakših kongenera; ova osobina mu se pripisuje zbog ''6p'' elektrona u atomu francija koji su više uključeni u formiranje veze francij-kisik.<ref name="Thayer"/>
Francij se [[kotaloženje|kotaloži]] sa nekoliko soli cezija, kao što je [[cezij-perhlorat]], čime nastaje mala količina francij-perhlorata. Ovaj proces kotaloženja se može koristiti za izdvajanje francija, putem adaptacije metode radiocezijskog kotaloženja koju su 1950ih razvili naučnici L.E. Glendenin i C.M. Nelson. Francij će se kotaložiti sa mnogim drugim solima cezija, uključujući jodate, pikrate, tartrate (također i [[rubidij-tartrat]]), hloroplatinate i volframosilikate. Također se kotaloži i sa [[volframosilicijska kiselina|volframosilicijskom]] i [[perhlorna kiselina|perhlornom kiselinom]], gdje ne mora biti prisutan drugi alkalni metal kao ''nosilac'' ({{en|carrier}}), čime se omogućavaju i druge metode njegovog izdvajanja.<ref name="jamy" /><ref name="hydee" /> Gotovo sve soli francija su [[rastvorljivost|rastvorljive]] u [[voda|vodi]].<ref name="maddock" />
== Zastupljenost ==
Line 92 ⟶ 96:
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="maddock">{{cite journal|author=Maddock, A. G. |title=Radioactivity of the heavy elements|journal=Q. Rev., Chem. Soc.|year=1951|volume=3|pages=270–314|doi=10.1039/QR9510500270|issue=3}}</ref>
<ref name="hydee">E. N K. Hyde ''Radiochemistry of Francium'',Subcommittee on Radiochemistry, National Academy of Sciences-National Research Council; dostupno u ''Office of Technical Services, Dept. of Commerce'', 1960.</ref>
<ref name="jamy">{{cite journal |author= Hyde E. K. |title= Radiochemical Methods for the Isolation of Element 87 (Francium) |journal= J. Am. Chem. Soc. |year= 1952 |volume= 74 |issue= 16 |pages= 4181–4184 |doi= 10.1021/ja01136a066}}</ref>
<ref name="Thayer">{{cite journal |author=Thayer John S. |title=Relativistic Effects and the Chemistry of the Heavier Main Group Elements |year=2010 |page=81 |doi=10.1007/978-1-4020-9975-5_2}}</ref>
<ref name="andrejev">{{cite journal|author = Andreev, S.V.; Letokhov, V.S.; Mishin, V.I.|title = Laser resonance photoionization spectroscopy of Rydberg levels in Fr|journal = Physical Review Letters|year = 1987|volume = 59|pages = 1274–76|doi = 10.1103/PhysRevLett.59.1274|pmid=10035190|bibcode=1987PhRvL..59.1274A|issue = 12}}</ref>
<ref name="allred">{{cite journal |author= Allred, A. L. |year= 1961 |journal= J. Inorg. Nucl. Chem.|volume= 17 |issue= 3–4 |pages= 215–221 |title= Electronegativity values from thermochemical data |doi= 10.1016/0022-1902(61)80142-5}}</ref>
<ref name="pauling">{{cite book|author = Pauling Linus| title = The Nature of the Chemical Bond|edition =3.| authorlink = Linus Pauling| publisher = Cornell University Press|year = 1960| isbn = 978-0-8014-0333-0| pages = 93}}</ref>
<ref name="kozhitov">{{cite journal|last = Kozhitov| first = L. V.
| last2=Kol'tsov|first2=V. B. |last3=Kol'tsov|first3=A. V.
| |||