Razlika između verzija stranice "Aboridžini"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
No edit summary
Red 2:
[[Datoteka:Bathurst Island men.jpg|mini|desno|300px|Aboridžini]]
'''Aboridžini''' je skupni naziv za domorodačka plemena [[australija|Australije]] . Korijen ove riječi je ''ab origine'' što znači 'od početka' (prebivati na jednom mjestu od pamtivijeka), došla je iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]] . Jedno neidentificirano pleme sa [[Apeninsko poluostrvo|apeninskog poluostrva]] prvo je dobilo ime Aborigines. Kasnije se riječ internacionalizira, te počinje da označava prastanovnika neke zemlje ili kontinenta. Danas je to uobičajeni naziv za australske domoroce, među koje se ponekad ubrajaju i Tasmanci, odnosno Aboridžini Torresovih otoka.
Domoroci Australije naseljavaju svoj kontinent najmanje 4050,000 godina<ref name="BBSRC">[http://www3.imperial.ac.uk/newsandeventspggrp/imperialcollege/newssummary/news_23-9-2011-10-41-8 "Aboriginal Australians descend from the first humans to leave Africa, DNA sequence reveals"], ''Biotechnology and Biological Sciences Research Council (BBSRC)''.</ref>. Prema mišljenjima znanstvenikanaučnika na kontinent su se naselili još u vrijeme posljednjeg Ledenog doba. Tada su veliki otoci [[Nova Gvineja]] i [[Borneo]] bili veći nego danas, a morski prolaz između njih i Australije mnogo uži. Sumnja se da su preci današnjih australskih domorodaca u Australiju došli iz tih područja. Iako današnji Papuanci i susjedni Melanezijci imaju crnu put poput Australaca, fizičke razlike su ipak očite, i na prvi pogled lako ih je razlikovati. Tipovi kulture su također različiti, no oni mogu nastati uslijed različitih klimatsko-geografskih uslova. Jezično se Australci danas klasificiraju u porodicu 'Australian'.
 
== Društvena organizacija i sistem srodstva ==
Red 12:
Domoroci su se bavili [[lov]]om i sakupljanjem. [[Koplje]] i [[bumerang]] bili su njihovo glavno oružje. Obalni domoroci sakupljali su mekušce, kao školjke i rakove. U pustinjskim predjelima hvatali su životinje, ptice i razne reptile. Sva lovina koju je lovac uhvatio dijelila se sa čitavom grupom. Hrana se pripremala nad otvorenom vatrom. Sakupljanje bilja i sjemena također je bilo značajno. Poput kalifornijskih plemena, i Aboridžini su znali mljevenjem nekog sjemena proizvesti [[brašno]].
Neki logori ovih domorodaca znali su imati 6-10 osoba, a bilo ih je čak do 400. Njihove kolibe od kore drveta poznate su pod imenom ''gunyah''. Količina hrane bez sumnje je utjecala na veličinu logora. Svaki dan članovi bande odlaze iz logora u potragu za hranom, da bi se zatim vračali natrag i dijelili je sa ostalim članovima. Glavna svečanost poznata je pod imenom [[corroboree]], a instrumenti [[didgeridoo]], štapići za udaranje i zvečke. Vjerovali su i u reinkarnaciju. Nakon smrti duša se ponovno vraća na zemlju u obliku neke životinje.
==Reference==
 
{{Refspisak|35em}}
{{Commonscat|Australian Aboriginals}}