Razlika između verzija stranice "Srbija"

'''Srbija''' je parlamentarna republika u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]]. Službeno ime države je ''Република Србија/Republika Srbija''. Graniči na sjeveru sa [[Mađarska|Mađarskom]], Na istoku sa [[Rumunija|Rumunijom]] i [[Bugarska|Bugarskom]], a na jugu sa [[Makedonija|Makedonijom]] i [[Kosovo]]m, na jugozapadu sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]], a na zapadu sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Srbija zvanično ne priznaje otcjepljenje Kosova, te ga smatra i dalje svojim dijelom. Novija historija Srbije je vezana za raspad [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Nakon otcjepljenja bivših republika SFRJ 1992. godine, Srbija se smatra zakonskom nasljednicom [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]] .<ref>[http://www.eu2007.de/de/About_the_EU/Enlargement_Process/Serbia.html EU-Erweiterungsprozess: Länderinformation Serbien]</ref>

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Jugoslavija]] je okupirana od strane [[Hitler]]ovske koalicije. [[Bosna i Hercegovina]] je ušla u sistem [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Baranja i Bačka su pripojena [[Mađarska|Mađarskoj]]. [[Crna Gora]] je bila pod italijanskom okupacijom. Kosovo i zapadna Makedonija su postale dijelom tzv. ''Velike Albanije''. [[Makedonija]] je ušla u sastav Bugarske. Sužena Srbija i Banat su bile pod njemačkom okupacijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: Jugoslovenska vojska u otadžbini – Četnički oslobodilački pokret generala Dragoljuba Mihailovića, Odredi Komunističke Partije Jugoslavije – Partizanski oslobodilački pokret [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], te kvislinzi Srpska državna straža generala Milana Nedića i Srpski dobrovoljački korpus Dimitrija Ljotića.

Teritorija Srbije je predmet međunarodnog neslaganja. Zvanični stav Srbije, koji se poziva na Ustav prihvaćen u novembru 2007. godine kao i [[Rezolucija Ujedinjenih naroda 1244|Rezoluciju Ujedinjenih naroda broj 1244]] je da Srbija u svom sastavu ima [[Vojvodina|Autonomnu pokrajinu Vojvodina]], [[Centralna Srbija|centralnu ili užu Srbiju]] i [[Autonomnu pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]]. [[Kosovo]], koje je od [[NATO napad na SRJ|1999. godine]] po administrativnom kontrolom [[UN|Ujedinjenih nacija]], jednostrano je proglasilo nezavisnost [[17. februar]]a [[2008|2008.]] [[godina|godine]].

Po [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.| popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011.]] u Srbiji koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2011, u Srbiji je živjelo je ukupno 7.186.862 stanovnika.<ref name="PS"/> Popis stanovništva provoden je na temelju Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. Godini ("Službeni glasnik RS", br. 104/09 i 24/11).<ref name="PS"/> Popis je trebalo da se održi od 1. do 15. aprila, ali je zbog nedostataka sredstava odložena za oktobar. Popisivanje je naknadno produženo do 18. oktobra, a u [[Beograd]]u, [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Niš]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]] i drugim gradovima i općinama gdje je bilo potrebno do 20. oktobra. Rezultati popisa su nepotpuni zbog bojkota dijela albanskog stanovništa u općinama [[Bujanovo]] i [[Preševo]], te u manjoj mjeri u općini [[Medveđa]].

| [[Srbi]] ||align=right| 5.988.150 ||align=right| 83,32%

| ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' {{Napomena|U grupu ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavnom]] članu 47. da se ne izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="KP_1">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right| 160.346 ||align=right| 2,23%

| [[Romi]] ||align=right| 147.604 ||align=right| 2,05%

| [[Bošnjaci]] ||align=right| 145.278 ||align=right| 2,02%

| ''Nepoznato'' {{Napomena|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, za koja nije upisan odgovor o nacionalnoj pripadnosti, ili je upisan nečitak odgovor, ili je upisan odgovor koji ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti (Vanzemaljac, Crvena Zvezda, Zemljanin, kosmopolit, itd.).<ref name="KP_1">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right|81.740 ||align=right| 1,14%

| [[Hrvati]] ||align=right| 57.900 ||align=right| 0,81%

| [[Slovaci]] ||align=right| 52.750 ||align=right| 0,73%

| [[Crnogorci]] ||align=right| 38.527 ||align=right| 0,54%

| [[Vlasi]] ||align=right| 35.330 ||align=right| 0,49%

| [[Srpski jezik|Srpski]] {{Napomena|U grupu ''Srpski jezik'' svrstana su lica, koja su se izjasnila za Srpski i [[Srpskohrvatski jezik]] kao svoj maternji jezik.<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroispovijest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }} ||align=right| 6.330.919 ||align=right| 88,09%

| ''Nepoznato'' {{Napomena|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, čiji su odgovori bili nečitki, ili ne predstavljaju izjašnjavanje o maternjem jeziku (domaći, ljudski, bilingvista, poliglota, ćirilica, niški, lalinski i sl.), kao i ukupan broj neupisanih odgovora.<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroispovijest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }} ||align=right| 81.692 ||align=right| 1,14%

| ''Broj popisnika koji se nisu izjasnili''{{Napomena|U grupu ''Popisnika koji se nisu izjasnili'' svrstana su lica, koja nisu željela da se izjasne.<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroispovijest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }} ||align=right| 46.499 ||align=right|0,65%

| ''Ostali''{{Napomena|U grupu ''Ostali'' svrstana su lica, koja su se izjasnila za maternji jezik, koji u Srbiji govori manje od 2.000 ljudi (ukrajinski, goranski, kineski, češki i sl.).<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroispovijest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }} ||align=right|39.463 ||align=right| 0,55%

! width="75px" | Broj <br> stanovnika

! width="55px" |%

| ''Ne izjašnjavaju se'' {{Napomena|U grupu ''Ne izjašnjavaju se'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavu]] da se ne izjasne o svojoj religioznoj pripadnosti.<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroipovjest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right| 220.735 ||align=right| 3,07%

| ''Nepoznato'' {{Napomena|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, čiji su odgovori bili nečitki ili ne predstavljaju religioznu pripadnost (pacifista, mistik, roker, hedonista, džedaj i sl.), kao i neupisani odgovori.<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroipovjest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right| 99.714 ||align=right|1,39%

| [[Ateizam|Ateisti]] ||align=right| 80.053||align=right| 1,11%

| ''Ostale kršćanske religije'' {{Napomena|U grupu ''Ostale kršćanske religije'' svrstana su lica, koja su se izjasnila sa religioznom pripadnošću [[Jehovini svjedoci]], orijentalni kršćani i drugi kršćani.<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroipovjest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }} ||align=right| 3.211 ||align=right| 0,04%

Sa BDP (PPP) koji je za 2011. predviđen u iznosu od 83,41 milijardi $, ili 11,255$ po glavi stanovnika (PPP), Srbija spada ekonomije sa srednjim gornjim prihodom. Direktne strane investicije (En:FDI) su u 2006. iznosile 5,85 milijardi $, odnosno 4,5 milijardi €. FDI je za 2007. dostigao 4,2 milijardi $, dok je realni BDP po stanovniku, pretpostavlja se, dostigao 6.178 $, u aprilu 2011. Rast BDP je išao po stopi od 6,3% u 2005., 5,8% u 2006., sa dostizanjem 7,5% u 2007. i 8,7% u 2008., kao najbrže rastuća ekonomija u regionu.