Razlika između izmjena na stranici "Petar I, car Rusije"

nema sažetka izmjene
m (Uklanjanje Link FA/FL/GA)
|}}
 
'''Petar I''' ([[10. juni]] [[1672]] - [[8. februar]] [[1725]]), poznat i kao '''Petar Veliki''', je bio prvi [[spisak ruskih vladara|car Rusije]] koji se proglasio imperatorom. <small><ref>Iako je "imperator" zvanična titula ruskog vladara od 1721. godine, pri svakodnevnom spominjanju ruskih vladara koristi se titula cara.</ref></small>. Kroz niz uspješnih ratova proširio je [[Rusko carstvo|carstvo]] koje je postalo glavna evropska sila. On je predvodio kulturnu revoluciju koja je zamijenila tradicionalni srednjovjekovni društveni i politički sistem. Reforme Petra Velikog su ostavile trajan uticaj na Rusiju i mnoge institucije ruske vlade vode porijeklo od njegove vladavine.
 
== Život ==
Bio je sin [[Aleksej I, car Rusije|cara Alekseja I]] i [[Natalija Kirilovna Nariškina|Natalije Nariškine]].
 
=== Rane godine ===
Petar dolazi na vlast kao dijete, u dobi od deset godina, zajedno sa svojim bolesnim bratom Ivanom, nakon kratke vladavine njihova starijeg brata [[Fjodor III, car Rusije|Fjodora]]. Fjodor je na prijestolju naslijedio oca [[Aleksej I, car Rusije|Alekseja I]], koji je tokom svoje vladavine značajno proširio prostor Rusije, prvenstveno na štetu [[Poljska|Poljske]].
Bio je sin [[Aleksej I, car Rusije|cara Alekseja I]] i [[Natalija Kirilovna Nariškina|Natalije Nariškine]]. Od malih nogu, Petrovo obrazovanje (koje je naručio car [[Aleksej I car Rusije|Aleksej I]]) je bilo u rukama nekoliko tutora, prije svega [[Nikita Zotov|Nikite Zotova]], [[Patrick Gordon|Patricka Gordona]] i [[Paul Menesius|Paula Menesiusa]]. Car Aleksej I umire 29. januara 1676. godine ostavljajući suverenitet Petrovom starijem polubratu, slabom i bolesnom [[Feodor III|Feodoru III]]. Tokom ovog perioda, vladu je vodio [[Artamon Matveev]], prijatelj cara Alekseja I, politička glava porodice Nariškin i blizak prijatelj Petra. Sve se promijenilo kada je car Feodor III umro 1682. godine. Pošto Feodor nije imao djece, nastao je spor između porodica Nariškin i Miloslavski oko toga ko bi trebao naslijediti ruski tron. Slijedeći na redu za prijestolje je bio drugi Petrov polubrat [[Ivan V ruski car|Ivan V]] ali je on bio hronični bolesnik. Zbog toga je Boyar Duma (Vijeće ruskih plemića) izabralo 10-godišnjeg Petra koji je postao car sa svojom majkom kao regentom. [[Sophia Alekseyevna]], jedna od kćeri cara Alekseja I iz prvog braka, je predvodila pobunu od aprila do maja 1682. godine. U kasnijim sukobima, neki od Petrovih rođaka i prijatelja su ubijeni, uključujući Matveeva, a Petar je svjedočio nekim od ovih djela političkog nasilja.
 
Kako Fjodor nije imao djece, pojavio se problem nasljeđivanja te je boljarska [[duma]] za [[car]]a izabrala maloljetnog Petra, a za regenta je proglasila njegovu majku. Međutim, njegova sestra [[Sofija Aleksejevna|Sofija]] to nije prihvatila, već je izvela [[državni udar]] uz pomoć trupa koje su se nazivale strijelcima. Tom prilikom je pobijeno mnogo članova Petrove obitelji, a nekim je egzekucijama i sam Petar svjedočio. Po dolasku na vlast Sofija postavlja Ivana kao suvladara (s pravom prvenstva), ali vlast u stvari zadržava za sebe.
 
Godine [[1712]]. oženio je svoju dugogodišnju ljubavnicu, [[Carica Katarina I|Ekatarinu Aleksejevnu]]. Godine [[1724]]. proglasio ju je svojom suvladaricom. Ona ga je, kao Katarina I, naslijedila nakon njegove smrti [[8. februar]]a [[1725]]. godine od posljedica [[sifilis]]a.
 
== Bilješke ==
254

izmjene