Razlika između verzija stranice "Milorad Ekmečić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 10:
| mjesto rođenja = Čapljina
| država rođenja = Kraljevina Jugoslavija
| dan smrti = 29
| mjesec smrti = august
| godina smrti = 2015
| mjesto smrti = Beograd
| država smrti = Srbija
| ženski pol =
| država za kategoriju = Bosna i Hercegovina
Red 28:
}}
 
'''Milorad Ekmečić''', (1928-) [[PribilovciPrebilovci]] kod [[Čapljina|Čapljine]] je [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Srbija|srpski]] [[historičar]], bivši [[redovni profesor]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|odsjeku za historiju]], doktor historijskih nauka, član [[ANURS]]<ref>[http://www.anurs.org/index.php?option=btg_clan&idradnik=10, Milorad Ekmečić na zvaničnoj stranici ANURS]</ref> van radnog sastava, redovni član [[SANU]]<ref>[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=911, Milorad Ekmečić na zvaničnoj stranici SANU]</ref> od 1992, bivši redovni član [[ANU BiH]], dopisni član [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|CANU]]<ref>[http://www.canu.org.me/index.php/clanovi Članovi CANU]</ref> i član [[Senat Republike Srpske|Senata Republike Srpske]] od 1996. godine
 
== Biografija ==
Rođen je u [[Prebilovci]]ma, općina [[Čapljina]], 4. oktobra [[1928]]. godine, od oca Ilije i majke Kristine. Osnovnu školu (četiri razreda) završio je u [[Čapljina|Čapljini]], a gimnaziju u [[Mostar]]u [[1947]], uz oslobađanje od mature. Rat je proveo do [[1943]]. u Čapljini, a nakon gubitka i drugog roditelja - u Prebilovcima na slobodnoj teritoriji. Od oktobra 1944. do maja 1945. bio je u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV]]. Upisao opću historiju na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]] gdje diplomira [[1952]]. godine. Na istom Univerzitetu odbranio je doktorsku disertaciju 1958. godine pod nazivom: ''Ustanak u Bosni 1875-1878.'' Iste je godine izabran za asistenta na novootvorenom [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]], ali je zbog bolesti na dužnost stupio nekoliko mjeseci kasnije. Proveo godinu dana na istraživačkom radu u arhivima u [[Zagreb]]u, [[Beograd]]u, [[Zadar|Zadru]], kao i nekoliko mjeseci u [[Beč]]u. Nakon specijalizacije na [[SAD|američkom]] univerzitetu [[Princeton University|Princeton]] 1960-61. godine vraća se i nastavlja rad na Filozofskom fakultetu u Sarajevu do 1992. godine. Od 1992-94. godine predavao je kao redovni profesor na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]].
gostujući profesor predavao je na Univerzitetu [[An Arbor]] u [[Mičigen]]u i na Univerzitetu u [[Kanzas]]u. Bio je predsjednik [[Društva istoričara Bosne i Hercegovine]]. Napustio je Filozofski fakultet [[1992]]. Od 1992-94. godine predavao je kao redovni profesor na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]].
Predmet naučnog interesa bila je historija jugoistočne [[Evropa|Evrope]] te zemalja bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], u kontekstu evropskog razvoja u 19. i 20. stoljeću. Učestvovao je na brojnim naučnim skupovima. Objavio je veći broj radova u naučnim i stručnim časopisima ([[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]], [[Prilozi Instituta za istoriju]], [[Pregled]], [[Jugoslovenski istorijski časopis]], [[Istorijski časopis]]]] i dr.). Milorad Ekmečić izbran je [[1973]]. za dopisnog, a [[1981]]. za redovnog člana [[ANU BiH]]. Izbačen je iz članstva ANU BiH.
 
== Djela ==
== Političko djelovanje ==
== KriikeKritike ==
 
{{Preuređivanje}}
 
gostujući profesor predavao je na Univerzitetu [[An Arbor]] u [[Mičigen]]u i na Univerzitetu u [[Kanzas]]u. Bio je predsjednik [[Društva istoričara Bosne i Hercegovine]]. Napustio je Filozofski fakultet [[1992]].
 
Predmet naučnog interesa bila je historija jugoistočne [[Evropa|Evrope]] te zemalja bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], u kontekstu evropskog razvoja u 19. i 20. stoljeću. Učestvovao je na brojnim naučnim skupovima. Objavio je veći broj radova u naučnim i stručnim časopisima ([[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]], [[Prilozi Instituta za istoriju]], [[Pregled]], [[Jugoslovenski istorijski časopis]], [[Istorijski časopis]]]] i dr.).
 
Milorad Ekmečić izbran je [[1973]]. za dopisnog, a [[1981]]. za redovnog člana [[ANU BiH]]. Izbačen je iz članstva ANU BiH.
 
== Bibliografija ==
 
Line 61 ⟶ 53:
* [[Đuro Tošić]], Милорад Екмечић, Енциклопедија српске историографије, Knowledge, Београд, 1997, 377.
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 124-125
* Umro jedan od ideologa agresije na Republiku BiH, [http://bnn.ba/vijesti/umro-jedan-od-ideologa-agresije-na-republiku-bih]
* Veliki gubitak za srpski narod. Umro čuveni istoričar i akademik, [http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/veliki-gubitak-za-srpski-narod-umro-cuveni-istoricar-i-akademik-milorad-ekmecic-clanak-1912481]
* Odlazak jednog od najumnijih Srba, [http://www.atvbl.com/odlazak-jednog-od-najumnijih-srba-preminuo-dr-milorad-ekmecic/]
* Ekmečić u paklu, Markele, džihadsko varvarstvo, [http://borba24.com/ekmecic-u-paklu-markale-dzihadsko-varvarstvo/]
 
== Reference ==