Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Statistika"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vrste hipoteza, psihološka i biomedicinska statistika
mNo edit summary
Red 5:
Osnovna podjela statistike je na ''deskriptivnu'' i ''inferencijalnu''. Deskriptivna statistika bavi se mjerama centralne tendencije ([[aritmetička sredina]], medijana i mod), mjerama varijabiliteta (raspon, standardna devijacija, varijanca, interkvartilni raspon, semiinterkvartilni raspon i prosječno odstupanje), kao i grafičkim i tabelarnim prikazivanjem osnovnih statističkih vrijednosti. S druge strane, inferencijalna statistika se odnosi na provjeravanje postavljenih hipoteza (nultih i afirmativnih/alternativnih), uz pomoć statističkih testova, koeficijenata i njihove značajnosti (t-test, analiza varijance, hi-kvadrat test, koeficijenti asocijacije i korelacije, diskriminaciona analiza, Mann-Whitney-ev test, Test znaka...). U statističkom žargonu, deskriptivna statistika se naziva statistikom sa malim ''s'', a inferencijalna statistikom sa velikim ''S'', jer je osnovni cilj deskriptivne statistike da ponudi podatke koji se dalje mogu obrađivati uz pomoć tehnika inferencijalne statistike.<ref>[http://www.amazon.com/The-Numbers-Behind-NUMB3RS-Mathematics/dp/0452288576 Devlin], K. & Lorden, G. (2007). ''The numbers behind NUMB3RS: Solving crime with mathematics.'' New York: Penguin Group.</ref>
 
<nowiki> </nowiki>Druga podjela se odnosi na tehnike koje se koriste u statistici. Sukladno tome, imamo ''parametrijsku'' i ''neparametrijsku statistiku''.<ref>Petz, B. (2004). ''Osnovne statističke metode za nematematičare (peto izdanje).'' Jastrebarsko: Naklada Slap.</ref> U slučaju parametrijske statistike, izračuni se temelje na normalnoj (''zvonolikoj'', Gaussovoj) distribuciji, dok se u slučaju neparametrijske statistike provode testovi koji ne moraju podrazumijevati normalnost distribucije podataka kojima raspolažemo. Primjeri prve grupe tehnika su: složena analiza varijance, Pearsonov produkt-moment koeficijent korelacije, aritmetička sredina, standardna devijacija... Primjeri za drugu grupu tehnika su: Spearmanov koeficijent korelacije, hi-kvadrat test, Kruskal-Wallisov test, medijana, mod i sl.
 
Statistika je neodvojiva od teorije vjerovatnoće, koja predstavlja skup matematičkih modela za opisivanje odnosa između ostvarenih događaja (ishoda) i mogućih događaja. Najvažniji koncept teorije vjerovatnoće koji ima široku primjenu u statistici je normalna raspodjela. Standardna normalna raspodjela ima aritmetičku sredinu M = 0 i standardnu devijaciju koja iznosi SD = 1. Udaljenost nekog rezultata (podatka) od aritmetičke sredine, u jedinicama standardne devijacije, predstavlja tzv. z-vrijednost. Ukoliko je z-vrijednost viša od nule, rezultat je pozicioniran iznad aritmetičke sredine. U suprotnom, kažemo da određeni rezultat pada ispod prosjeka.
Red 30:
* biomedicinska statistika (omjeri rizika, omjeri šansi, ROC krive, mjere asocijacije)
 
''Psihološka statistika'' je matematičko-metodološko ispitivanje i proučavanje individualnih razlika u: ličnosti, motivaciji, inteligenciji, stavovima, vrijednostima, interesovanjima, emocijama. Također, provjeravaju se korelacije između različitih varijabli, te doprinos skupa (seta) varijabli (poznatih pod nazivom <nowiki>''prediktori''</nowiki>) jednoj kriterijskoj variabli (koja je ishod, posljedica, odnosno neka mjera ponašanja ili mišljenja koja je bitna npr. u poslu, na fakultetu). Primjeri prediktora su: generalna inteligencija, motivacija i radne navike, a primjer kriterija je školski ili akademski uspjeh na kraju godine.
 
''Biomedicinska'' statistika je oblast koja obuhvata primjenu statistike u kliničkim medicinskim naukama, kao i u biologiji. Najčešća primjena u okviru ove oblasti je u eksperimentalnim istraživanjima, gdje se treba utvrditi djelovanje nekog lijeka ili terapije, na način da se uporede eksperimentalna i kontrolna grupa. Ako je razlika između njih statistički značajna, onda ta razlika zaista i postoji, a nije rezultat slučaja.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Statistika"