Statistika: razlika između verzija

Dodana 763 bajta ,  prije 6 godina
m
m (Dodavanje značajnih pojmova za statistiku (lista na kraju))
Osnovna podjela statistike je na ''deskriptivnu'' i ''inferencijalnu''. Deskriptivna statistika bavi se mjerama centralne tendencije ([[aritmetička sredina]], medijana i mod), mjerama varijabiliteta (raspon, standardna devijacija, varijanca, interkvartilni raspon, semiinterkvartilni raspon i prosječno odstupanje), kao i grafičkim i tabelarnim prikazivanjem osnovnih statističkih vrijednosti. S druge strane, inferencijalna statistika se odnosi na provjeravanje postavljenih hipoteza (nultih i afirmativnih/alternativnih), uz pomoć statističkih testova, koeficijenata i njihove značajnosti (t-test, analiza varijance, hi-kvadrat test, koeficijenti asocijacije i korelacije, diskriminaciona analiza, Mann-Whitney-ev test, Test znaka...). U statističkom žargonu, deskriptivna statistika se naziva statistikom sa malim ''s'', a inferencijalna statistikom sa velikim ''S'', jer je osnovni cilj deskriptivne statistike da ponudi podatke koji se dalje mogu obrađivati uz pomoć tehnika inferencijalne statistike.<ref>[http://www.amazon.com/The-Numbers-Behind-NUMB3RS-Mathematics/dp/0452288576 Devlin], K. & Lorden, G. (2007). ''The numbers behind NUMB3RS: Solving crime with mathematics.'' New York: Penguin Group.</ref>
 
<nowiki> </nowiki>Druga podjela se odnosi na tehnike koje se koriste u statistici. Sukladno tome, imamo ''parametrijsku'' i ''neparametrijsku statistiku''.<ref>Petz, B. (2004). ''Osnovne statističke metode za nematematičare (peto izdanje).'' Jastrebarsko: Naklada Slap.</ref> U slučaju parametrijske statistike, izračuni se temelje na normalnoj (''zvonolikoj'', Gaussovoj) distribuciji, dok se u slučaju neparametrijske statistike provode testovi koji ne moraju podrazumijevati normalnost distribucije podataka kojima raspolažemo. Primjeri prve grupe tehnika su: složena analiza varijance, Pearsonov produkt-moment koeficijent korelacije, aritmetička sredina, standardna devijacija... Primjeri za drugu grupu tehnika su: Spearmanov koeficijent korelacije, hi-kvadrat test, Kruskal-Wallisov test, medijana, mod i sl.
 
Statistika je neodvojiva od teorije vjerovatnoće, koja predstavlja skup matematičkih modela za opisivanje odnosa između ostvarenih događaja (ishoda) i mogućih događaja. Najvažniji koncept teorije vjerovatnoće koji ima široku primjenu u statistici je normalna raspodjela. Standardna normalna raspodjela ima aritmetičku sredinu M = 0 i standardnu devijaciju koja iznosi SD = 1. Udaljenost nekog rezultata (podatka) od aritmetičke sredine, u jedinicama standardne devijacije, predstavlja tzv. z-vrijednost. Ukoliko je z-vrijednost viša od nule, rezultat je pozicioniran iznad aritmetičke sredine. U suprotnom, kažemo da određeni rezultat pada ispod prosjeka.
== Statistika kao primjenjena nauka ==
 
== Statistika kao primjenjenaprimijenjena nauka ==
 
Neki primjeri korištenja statistike:
* vođenje statistike u proizvodnji procesora, utvrđivanje postotka ispravnih procesora (''yield'')
* vođenje statistike u proizvodnji, prije i poslije svake kontrole
* primjenjenaprimijenjena statistika na području biomedicinskih znanosti (biostatistika)
* primjenjenaprimijenjena statistika u području geoznanosti, odn. prostorna statistika ili [[geostatistika]]
* biomedicinska statistika (omjeri rizika omjeri šansi, ROC krive, mjere asocijacije)
 
=== Logičke greške pri upotrebi statistike ===