Razlika između verzija stranice "Takson"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 7:
Iako to nije nužno (jer je klasifikacija obično poznata po određenom imenu), posmatranom taksonu se, uz naziv, daje poseban rang, pogotovo ako i kada se prihvata ili se zasniva. Za taksonome, međutim, nije neuobičajeno da ostanu u sukobu nad onim što pripada klasifikaciji i kriterijima za raspoređivanje određenih grupa. Ako se taksonu daje formalno [[naučno ime]] , njegova upotreba se tada temelji na jednom od kodova nomenklature, koji propisuju koje je naučno ime ispravno za određenu grupu.
 
Iako mu je prethodila [[Carolus Linnaeus|Linnaeusova]] ''Systema Naturae'' (10. izdanje, [[1758]].)<ref>{{cite web |last=Quammen |first=David |title=A Passion for Order |publisher=''National Geographic Magazine'' |date=1. 6. 2007 |url=http://ngm.nationalgeographic.com/print/2007/06/linnaeus-name-giver/david-quammen-text |accessdate=29. 5. 2015}}</ref> i neobjavljeni rad Bernarda i Antoine Laurent de Jussieu, pojam jedinica "prirodnog sistema", zasnovan na biološkoj klasifikaciji je prvi put bio široko dostupan za objavljivanju u [[1805]]. Bilo je u uvodu u trećeg izdanja [[Jean-Baptiste Lamarck]]ove ''Flore Françoise'', u [[Augustin Pyramus de Candolle|Augustin Pyramus de Candolleovoj]] knjizi ''Principes élémentaires de botanique'', gdje je izložen sistem za "prirodnu klasifikaciju" biljaka. Od tada, sistematičari su nastojali da se izgradi precizna klasifikacija koja obuhvata [[bioraznolikost|raznolikost života]]. Danas se obično uzima da je "dobar" ili "koristan" onaj takson koji odražava [[evolucija|evolucijske]] veze odnose.
 
Mnogi moderni sistematičari, kao što su zagovornici [[filogenetska nomenklatura|filogenetskih nomenklature]], koristite [[kladistika|kladističke]] metode koji zahtijevaju da taksoni budu monophyletski (svi potomci istog pretka). Njihova osnovna jedinica, stoga je [[kladus]], prije nego takson. Među onima koji rade sa savremenim taksonoma po tradicionalnoj Linneovskoj (binomnoj) nomenklaturi , međutim, predlažu i taksone koji znaju biti parafiletski.<ref>{{cite journal |title=Phylogeny as a Central Principle in Taxonomy: Phylogenetic Definitions of Taxon Names |author=de Queiroz, K & J Gauthier |journal=Systematic Zoology |volume=39 |issue=4 |year=1990 |pages=307–322 |url=http://vertebrates.si.edu/herps/herps_pdfs/deQueiroz_pdfs/1990deQ_GauSZ.pdf |format=PDF |doi=10.2307/2992353 |jstor=2992353}}</ref> Primjer dobro uspostavljenog taksona koji nije i kladus je klasa ''Reptilia'' ([[gmizavci]]).
==Historija==
Izraz takson je prvi put koristio [[Adolf Meyer-Abich]], [[1926]]. Godine, za životinjske grupe. Za biljke, to je predložio [[Herman Johannes Lam]], [[1948]]., a usvojen je na VII Međunarodnom botaničkom kongresu , održanom [[1950]].<ref>Naik, V. N. (1984). ''Taxonomy of Angiosperms''. Tata McGraw Hill, New Delhi, str. 2.</ref>
==Definicija ==
Pojmovnik ''Međunarodnog kodeksa Zoološki nomenklature'', skr. IKZN, ([[1999]].) definira:<ref>IKZN (1999) [http://www.iczn.org/iczn/index.jsp?booksection=glossary&nfv=true&mF= Međunarodni kodeks Zoološke nomenklature. Glosar]. ''International Commission on Zoological Nomenclature''.</ref>
*"Takson, (pl. taksoni), n. je taksonomska jedinica, bez obzira da li je imenovana ili ne: tj. [[populacija]] ili grupa populacija [[organizam]]a za koja se obično može zaključiti da su u filogenetskoj vezi i koji imaju zajednički izgled, koje se diferenciraju (QV) kao jedinice (npr. geografska populacija, rod, porodica red) od drugih takvih jedinica. Jedan takson obuhvata sve uključene taksone nižeg ranga (QV) i individualne organizame. [...] "
 
Red 26:
==Reference==
{{reference}}
 
==Također pogledajte==
*[[Taksonomija]]