Razlika između verzija stranice "Kladistika"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Kladogram Nymphaeales.PNG|thumb|right|250px|Primjer [[kladogram]]a]]
==Definicija kladistike==
'''Kladistika''' ([[grčki jezik|grč.]] κλαδος - ''klados'' = grana) je [[biologija|biološka]] disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih [[taksonomija|taksonomskih]] kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa [[filogeneza|filogenetske]] [[biosistematika| biosistematike]] jer uvažava evolucijske odnose živih bića.
 
Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, [[fenetika]] to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra [[Vili Henig]] ([[1913]].-1[[976]].).<ref>Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), ISBN 0-252-06814-9.</ref>
[[Datoteka:Kladogram Nymphaeales.PNG|thumb|right|250px|Primjer [[kladogram]]a]]
 
Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani [[kladogram]]i), a na temelju širokog spektra informacija, od [[genetika|genetičkih]] do [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskih]]. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva [[takson]]a na granama iz istog čvora nazivaju se '''[[sestrinske vrste|sestrinskim taksonima]]''', ili '''''sestrinskim grupama'''''. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se '''[[kladus]]'''. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske [[osobina|osobenosti]] kladusa nazivaju se '''sinapomorfije''', ili '''sinapomorfna obilježja''' (od grčkih prefiksa: συν - ''syn'' = zajedničko + απο - '''apo''' = na, od + μορφη - '''morphon''' = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina [[insekt|insekata]] reda ''Coleoptera'' ([[tvrdokrilci|tvrdokrilaca]]).<ref>Adrain J. M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach. Kluwer Academic, New York: ISBN 978-0-306-46721-9.</ref><ref>Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.</ref>