Razlika između verzija stranice "Kultura ćelija"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 2:
Kultiviranje tkiva označava se pojmom kultura tkiva, a tehnika kultiviranja cijelih organa s ciljem praćenja njihove kontinuirane funkcije ili razvoja zove se kultura organa.
 
Osnivačem kulture ćelija smatra se Ross Harrison, koji je uspio kultivirati neuroblaste embrija žabe 1-4 sedmice u limfnom mediju. Iako je Harrison prvi uspješno kultivirao animalne ćelije 1907. godine, šira primjena ove tehnike u nauci počela je tek kasnih 40-ih i ranih 50-ih godina 20. vijekastoljeća. Prvu kontinuiranu ćelijsku liniju glodara uspostavio je Wilton Earle 1943., a prvu humanu tumorsku ćelijsku liniju (HeLa) uspostavio je Gey 1951. godine.<ref>Haverić S., Čakar J., Haverić A., Parić A. (2014) Kultura ćelija i tkiva. U Pojskić L., editor. Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-5-2.</ref>
 
Za uspješan rast animalnih ćelijskih kultura, neophodno je obezbijediti optimalnu sredinu podešavanjem adekvatnih uslova sljedećih faktora:
 
• sadržaj i količina hranljivog medija,
 
• posude za kultivaciju,
 
• temperatura,
 
• koncentracija CO2,
 
• pH,
 
• sterilnost.
 
Većina vještačkih medija koji se i danas koriste za kultiviranje ćelija razvijeni su pedesetih godina 20. stoljeća. Jedan od prvih medija za kulturu ćelija je BME medij. Ovaj medij je optimizirao Harry Eagle, a u njegov sastav ulaze samo najesencijalniji sastojci. BME medij je kasnije modificiran povećanjem sadržaja amino kiselina te se tako dobio Eagles minimum essential medium (MEM), dok je Dulbecco povećanjem količine amino kiselina i vitamina za 4 puta razvio Dulbeccos modified Eagles medium (DMEM). Morgan je sa saradnicima opisao medij (Medium 199), koji sadrži mnogo više komponenti od MEM-a i ima širu primjenu za kultiviranje većeg broja ćelijskih tipova. Moor je sa saradnicima u Roswell Park Memorial Institute, razvio RPMI 1640 medij, koji predstavlja jedan od najuniverzalnijih medija za kultiviranje ćelija.<ref>Haverić S., Čakar J., Haverić A., Parić A. (2014): Kultura ćelija i tkiva. U Pojskić L., editor. Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>
 
==Reference==