Razlika između izmjena na stranici "Safvet-beg Bašagić"

Uklonjen 51 bajt ,  prije 6 godina
m
sređ
m (sređ)
| web_stranica =
}}
'''Safvet-beg Bašagić''' (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) rođen je [[1870|1870]]. godine i jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke [[književnost]]i i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, historičar i političar. Safvet-beg Bašagić je [[1900|1900.]] publicirao [[Kratka uputa u prošlost Bosne od 1463 do 1850|Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850.]], koja je sve do pojave knjige [[Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana]] [[Muhamed Hadžijahić|Muhamed Hadžijahića]]a bila standard proučavanja [[historija|historije]] Bošnjaka. [[1894|1894.]] godine odaziva se pozivu da učestvuje polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu.<ref>[http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/kako-je-safvet-beg-basagic-ismijao-petra-kocica-u-bosanskom-saboru ''KAKO JE SAFVET-BEG BAŠAGIĆ ISMIJAO PETRA KOČIĆA U BOSANSKOM SABORU?''], akos.ba; pristupljeno: 28. 1. 2015.</ref>
 
[http://www.ulib.sk/index/go.php?id=1379&lang=en Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga] koja je u posjedu [[Bratislava|Bratislavske]] Univerzitetske biblioteke je dio [[UNESCO]]-vog programa [[Memory of the World Programme]]. [http://www.wdl.org/en/search/gallery?ql=eng&co=380 Dio ove kolekcije] je dostupan on-line posredstvom [[World Digital Library|Svjetske digitalne biblioteke]].
Safvet-beg Bašagić rođen je [[6. maj]]a [[1870|1870.]] godine u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Osnovnu školu pohađao je u [[Mostar]]u i [[Konjic]]u. 1882. godine porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio [[ruždija|ruždiju]], a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]] na Bečkom univerzitetu. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu.
 
Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. 1. maja 1900. godine pokreće zajedno sa [[Edhem Mulabdić|Edhemom Mulabdićem]] i [[Osman Nuri Hadžić|Osmanom Nuri Hadžićem]] list [[Behar (časopis)|Behar]].
 
Od 1900. godine radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906. godine, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit.
 
1903. osniva društvo [[Gajret (društvo)|Gajret]], a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list [[Ogledalo(časopis)|Ogledalo]], a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi dokrtorske disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" koju je odbranio 1910. godine i stiče stepen doktora ''ex linguis islamiticis''.
Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika ([[Heinrich Heine]], ''Kraj tanahna šadrvana'').
 
Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti [[Ali-beg Firdus|Ali-bega Firdusa]], imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao [[kustos]] u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.
 
Umro je [[9. april]]a [[1934]]. u Sarajevu i sahranjen u [[harem]]u Begove džamije.
== Bibliografija ==
 
'''''a - Izvorna'''''
 
* ''Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894)''. Vlastita naklada. Zagreb, 1896; - 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928.
'''''a - Izvorna'''''
 
* ''TrofandaKratka izuputa hercegovačkeu dubraveprošlost Bosne i Hercegovine (18901463-18941850)''. Vlastita naklada. ZagrebSarajevo, 18961900; - 2.Reprint izdanje. Vlastita naklada. SarajevoZagreb, 19281989.
 
* ''KratkaAbdullah-paša''. uputaDramski spjev u prošlost4 Bosnečina iiz HercegovineXVIII (1463-1850)''vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; - Reprint izdanje. Zagreb, 1989.
 
* ''Abdullah-pašaPod ozijom ili krvava nagrada''. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 43 čina iz(5 XVIII vijekaslika). Vlastita naklada. Sarajevo, 19001905.
 
* ''PodMisli ozijomi ili krvava nagradačuvstva''. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5Nove slikapjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
 
* ''MisliGazi i čuvstvaHusrevbeg''. (NoveU pjesmespomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). VlastitaBraća nakladaBašagić. Sarajevo, 19051907.
 
* ''GaziUzgredne Husrevbegbilješke I''. (UPričice spomeni četiristogodišnjicedosjetke dolaskaza umladež Bosnu)pribrao -. Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.
 
* ''UzgredneNajstariji bilješkeferman I''. Pričice i dosjetke za mladež pribraobegova -Čengića. BraćaVlastita Bašagićnaklada. Sarajevo, 1907.
 
* Najstariji''Bošnjaci fermani begovaHercegovci Čengićau Islamskoj književnosti I''. Vlastita naklada. Sarajevo, 19071912.
 
* ''BošnjaciIzabrane i Hercegovci u Islamskoj književnosti Ipjesme''. Vlastita naklada. Sarajevo, 19121913.
 
* ''IzabraneOpis pjesmeorijentalnih rukopisa moje biblioteke''. Vlastita naklada. Sarajevo, 19131917.
 
* ''OpisNajstarija orijentalnihTurska rukopisavijest mojeo bibliotekeKosovskom boju''. Vlastita naklada. Sarajevo, 19171924.
 
* ''Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao'' -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
* ''Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju''. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924.
 
* ''Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini''. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931.
* ''Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao'' -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
 
* ''ZnamenitiOdabrane Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevinipjesme''. Matica Hrvatska. ZagrebSarajevo, 19311944.
 
* ''Izabrana djela'' - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
* ''Odabrane pjesme''. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944.
 
* ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti''. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
* ''Izabrana djela'' - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
 
* ''Nizamul-Alem''. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.
* ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti''. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
 
* ''Nizamul-Alem''. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.
 
* Omer Chayyam: ''Rubaije''. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954.
* [[Mahmud Traljić]], Dr Safvetbeg Bašagić, Glasnik VIS-a u SFRJ XLII/2, Sarajevo 1979., 151-155.
 
* Mahmud Traljić, Safvetbeg Bašagić, “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Međunarodna zajednica za pomoć muslimanima Bosne i Hercegovine, Zagreb 1994., 12-18.
 
* Mahmud Traljić, Safvet-beg Bašagić (1870-1934), “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Drugo dopunjeno izdanje, RIZ u BiH, Izdavačka djelatnost El-Kalem, Sarajevo 1998., 22-29.
 
* [[Vojislav Vujanović]], Bašagićevo pjesništvo u interpretaciji naših znanstvenika, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 93-99.
*[http://web.archive.org/20080112210253/www.geocities.com/famous_bosniaks/najistaknutiji_bosnjaci.html Safvet Beg Basagic]
 
{{DEFAULTSORT:Bašagić, Wikicitat|Safvet-beg Bašagić}}
 
{{DEFAULTSORT:Bašagić, Safvet-beg}}
[[Kategorija:Rođeni 1870.]]
[[Kategorija:Umrli 1934.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka književnost]]
{{Wikicitat|Safvet-beg Bašagić}}