Razlika između verzija stranice "Safvet-beg Bašagić"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m sređ |
||
Red 21:
| web_stranica =
}}
'''Safvet-beg Bašagić''' (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) rođen je [[
[http://www.ulib.sk/index/go.php?id=1379&lang=en Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga] koja je u posjedu [[Bratislava|Bratislavske]] Univerzitetske biblioteke je dio [[UNESCO]]-vog programa [[Memory of the World Programme]]. [http://www.wdl.org/en/search/gallery?ql=eng&co=380 Dio ove kolekcije] je dostupan on-line posredstvom [[World Digital Library|Svjetske digitalne biblioteke]].
Red 30:
Safvet-beg Bašagić rođen je [[6. maj]]a [[1870|1870.]] godine u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Osnovnu školu pohađao je u [[Mostar]]u i [[Konjic]]u. 1882. godine porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio [[ruždija|ruždiju]], a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]] na Bečkom univerzitetu. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu.
Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. 1. maja 1900. godine pokreće zajedno sa [[Edhem Mulabdić|Edhemom Mulabdićem]] i [[Osman Nuri Hadžić|Osmanom Nuri Hadžićem]] list [[Behar (časopis)|Behar]].
Od 1900. godine radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906. godine, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit.
1903. osniva društvo [[Gajret (društvo)|Gajret]], a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list [[Ogledalo(časopis)|Ogledalo]], a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi dokrtorske disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" koju je odbranio 1910. godine i stiče stepen doktora ''ex linguis islamiticis''.
Red 38:
Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika ([[Heinrich Heine]], ''Kraj tanahna šadrvana'').
Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti [[Ali-beg Firdus|Ali-bega Firdusa]], imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao [[kustos]] u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.
Umro je [[9. april]]a [[1934]]. u Sarajevu i sahranjen u [[harem]]u Begove džamije.
Red 44:
== Bibliografija ==
* ''Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894)''. Vlastita naklada. Zagreb, 1896; - 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928.
▲'''''a - Izvorna'''''
* ''
* ''
* ''
* ''
* ''
* ''
*
*
* ''
* ''
* ''
* ''Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao'' -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
* ''Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini''. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931.
▲* ''Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao'' -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
* ''
* ''Izabrana djela'' - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
* ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti''. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
▲* ''Izabrana djela'' - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
▲* ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti''. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
▲* ''Nizamul-Alem''. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.
* Omer Chayyam: ''Rubaije''. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954.
Line 203 ⟶ 202:
* [[Mahmud Traljić]], Dr Safvetbeg Bašagić, Glasnik VIS-a u SFRJ XLII/2, Sarajevo 1979., 151-155.
* Mahmud Traljić, Safvetbeg Bašagić, “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Međunarodna zajednica za pomoć muslimanima Bosne i Hercegovine, Zagreb 1994., 12-18.
* Mahmud Traljić, Safvet-beg Bašagić (1870-1934), “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Drugo dopunjeno izdanje, RIZ u BiH, Izdavačka djelatnost El-Kalem, Sarajevo 1998., 22-29.
* [[Vojislav Vujanović]], Bašagićevo pjesništvo u interpretaciji naših znanstvenika, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 93-99.
Line 236 ⟶ 235:
*[http://web.archive.org/20080112210253/www.geocities.com/famous_bosniaks/najistaknutiji_bosnjaci.html Safvet Beg Basagic]
{{
{{DEFAULTSORT:Bašagić, Safvet-beg}}
[[Kategorija:Rođeni 1870.]]
[[Kategorija:Umrli 1934.]]
Red 244:
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka književnost]]
| |||