Razlika između izmjena na stranici "Drvo (stablo)"

Dodana 663 bajta ,  prije 5 godina
[[Datoteka:Illustration Ulmus carpinifolia0.jpg|thumb|Kod cvjetova brijesta, listići cvijetnog omotača su reducirani. Oni se sastoje pretežno iz tučka i latica, a veoma su mali i neugledni]]
Drveće može imati ''prave'' listove ili igličaste, koji mogu ostati na drvetu više [[godina]] ([[Zimzelene biljke|zimzeleno drveće]]) ili ih drvo odbacuje na kraju vegetacijskog perioda ([[Listopadne biljke|listopadno drveće]]). Osim njih, postoje i vrste koje predstavljaju prijelazne oblike (poluzimzeleno drveće) koje na kraju sezone rasta gubi samo dio lišća, a istovremeno izbija novo lišće na tom mjestu. Četinari, uz izuzetke vrsta iz rodova ''Larix'' i ''Pseudolarix'', su zimzeleno drveće. U [[Tajga|subarktičkim]] i visokim planinskim [[biom]]ima sjeverne hemisfere, pretežno rastu zimzeleni četinari, jer oni mogu započeti svoju asimilaciju neposredno nakon što temperatura naraste dovoljno da počne sezona rasta, bez potrebe da prvo započinju rast ''asimilacijskih'' organa kao što to rade vrste listopadnog drveća.
 
Oblik običnih listova je važna karakteristika (obilježje) drveća. Aranžman lišća, oblik, veličina, boja, nervatura i perforacija kao i njegove haptičke osobine mogu se koristiti za diferencijaciju između drveća. Ništa manje korisni za razlikovanje drveća u [[zima|zimskom]] periodu su pupoljci listova. Međutim, jedinstvena taksonomska identifikacija vrsta je moguća je samo na osnovu njihovih cvjetova i plodova. Neko drveće ima i [[trn]]je. Ono ima bilo kratke grane koje imaju trnovite vrhove (neke vrste divlje voća i dr.) ili imaju sporedne listove trnovitog izgleda kao što je slučaj kod običnog [[bagrem]]a (''Robinia pseudoacacia'').
 
=== Cvjetovi ===
73.705

izmjena