Razlika između izmjena na stranici "Drvo (stablo)"

Dodano 3.649 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
m (Uklanjanje Link FA/FL/GA)
{{Nedostaju izvori}}
{{Izmjene u toku}}
{{Drugo_značenje|naslov=Drvo|Drvo}}
[[Datoteka:Sequoiadendron giganteum at Kenilworth Castle.jpg|thumb|desno|mini|200p|Drvo mamutske sekvoje (''Sequoiadendron giganteum'', je drvo sa prosječnom visinom između 60 i 80 metara.mamutovac)]]
Pod pojmom '''drvo''', u svakodnevnom govoru, podrazumijeva se odrvenjelo stablo biljaka, koje uspravno raste iz korijena te koje obično ima razgranatu krošnju.
'''Drvo''' je u [[Botanika|botanici]] svaka višegodišnja [[biljka]] koja se sastoji iz [[Korijen|korijena]], vidljivog drvenog [[Stablo|stabla]] i grana koje čine krošnju drveta.
 
== Definicija i taksonomija ==
== Klasifikacija ==
[[Botanika]] definira drvo kao dugovječnu, odrvenjelu biljku, koja se razmnožava sjemenom, čija dominantna stabljika rastući povećava svoj obim sekundarnim rastom. Ova osobina odvaja drvo od ostalih odrvenjelih biljaka poput grmova, palmi i paprati. Nasuprot njegovim historijsko-razvojnim osobinama, većina drveća posjeduje vrlo različito diferencirane listove, koji rastu najvećim dijelom na sporednim granama i manjim grančicama. Stablo, grane i grančice svake godine daju pupoljke na svojim vrhovima, te se pri tome lagahno odrvenuju, stalno povećavajući svoj obim. Nasuprot grmovima, jedna od posebnih osobina drveta, jeste da su vršni pupoljci uvijek dominantni nad lateralnim pupoljacima ([[apikalna dominantnost]]) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast u sredini ogranaka ([[akrotonija]]).
Drveće i brojne drvenaste vrste, mada među njima postoje velike razlike, mogu se grupisati u nekoliko osnovnih tipova, životnih oblika:
=== Po formi ===
 
Drvenasti životni oblici svrstani su u različite biljne grupe: "pravo" drveće su listopadna drveća među skrivenosjemenicama te drvenaste golosjemenice, kojima pripadaju igličasto drveće poput poznatih borova, smrča i slično, ali također i ginkgo (''Ginkgo biloba'') (kao jedini još uvijek živi predstavnik ginkgo biljaka), kao i brojni predstavnici golosjemenica sa perjastim složenim listovima (''Cycadophytina''). Jedno od najčudnovatijih drveća je vrsta ''[[Welwitschia mirabilis]]'' koja raste u [[Namibija|Namibiji]], a čije stablo je u zemlji. Međutim, palme i paprati također mogu, na prvi pogled, formirati drvenaste oblike. Ipak, ove grupe nemaju pravo drvo (sekundarni [[ksilem]]) i zbog toga se ne ubrajaju u drveće. Posebno mjesto zauzima "zmajevo drvo" (rod ''Dracaena''). Ove biljke spadaju u [[Liliopsida|jednosupnice]] (monokotiledone), ali imaju netipični sekundarni rast stabla.
* Drvo je drvenasta biljka na čijem se odraslom nadzemnom dijelu stabla, obično većem od 5 m, može razlikovati nerazgranati dio (deblo) i krošnja. Deblo spaja osnovne organe ishrane, korjenje i lišće.
 
Drvenasti oblici javljaju se pretežno kod približno 50 porodica viših biljaka. Nasuprot toga, takvi oblici se ne javljaju kod algi, lišajeva, trava, vrsta iz porodica ''Amaranthaceae'', ''Primulaceae'' (jagorčevine), ''Orchidaceae'' (orhideje), te većine vrsta iz porodica ''[[Convolvulaceae]]'', ''[[Campanulaceae]]'', ''[[Cucurbitaceae]]'', ''[[Apiaceae]]'', ''[[Saxifragaceae]]'', ''[[Papaveraceae]]'', ''[[Ranunculaceae]]'' ili ''[[Caryophyllaceae]]''.
* [[Žbun]], šib, grm ne dostiže visinu drveća i obično kod njega nema jednog centralnog debla, jer iz korjena polazi više stabljika koje stvaraju krošnju od zemlje. Međutim, ponekada žbun ima formu sličnu drvetu (jedno deblo i podignutu krošnju), a drvo formu žbuna.
 
Drveće se danas javlja unutar golosjemenica (''[[Gymnospermae]]'') s jedne strane u obliku ''[[Ginkgoopsida]]'' gdje je predstavnik vrsta ''ginkgo'', dok s druge strane postoje igličaste golosjemenice iz reda ''[[Coniferopsida]]'' (igličasto drveće). Među njima dominiraju vrste, prvenstveno, iz roda ''[[Pinales]]'', gdje se nalaze porodice ''[[Pinaceae]]'' (borovi, [[Smrča|smrče]], [[Jela|jele]], duglazije, ariši), ''[[Cupressaceae]]'' ([[smreka]]), ''[[Podocarpaceae]]'', ''[[Araucariaceae]]'' ([[araukalije]]), ''[[Taxaceae]]'' ([[tisa (biljka)|tisa]]) i ''[[Cephalotaxaceae]]''.
=== Po visini ===
 
Mnoge drvenaste vrste također se javljaju i među [[Magnoliophyta|skrivenosjemenicama]] (''Angiosperme''). Tu se razlikuju različite podklase u različitim vrsta listopadnog drveća. U najznačajnije spadaju drveće iz porodice bukvi (''[[Fagaceae]]''), gdje pored [[bukva|obične bukve]] (''Fagus'' spp.) spadaju i [[hrast]]ovi (''Quercus'' spp.) i [[kesten]]i (''Castanea''). Također su značajne i drvenaste biljke iz porodice ''[[Betulaceae]]'' ([[lijeska]], [[Crna joha|joha]], [[breza (drvo)|breza]] i druge) kao i porodice oraha (''[[Juglandaceae]]''), brijestova (''[[Ulmaceae]]'') i dudovki (''[[Moraceae]]''), gdje spada, između ostalih, i [[smokva]].
Prema visini, koju dostžu u normalnim uslovima, drveće se dijeli na tri grupe:
 
* drveće '''I reda''' – visoko drveće postiže visinu od preko 25 m;
U klasu rozida ubrajaju se [[lipa (biljka)|lipe]] iz porodice sljezovki (''Malvaceae''), drveće koje daju voće iz porodice ruža (''Rosaceae''), kao i leguminoze (''Fabales'') među kojima postoji veoma veliki broj vrsta, najvećim dijelom tropskih. Pored roda ''[[Dalbergia]]'' (drvo palisander) u ovu grupu spada i rod ''[[Robinia]]''. Od ekonomskog značaja su drveće iz porodice kedrova ([[Meliaceae]]) sa rodovima ''[[Enthandophragma]]'' (mahagonije) i ''[[Cedrela]]'', kao i porodica ''[[Dipterocarpaceae]]'' sa rodom ''[[Shorea]]'' (meranti, sal).
* '''II reda''' – srednje drveće od 12 do 15 m i
 
* '''III reda''' – nisko drveće od 5 do 12 m.
== TakođerKarakteristike pogledajtedrveća ==
=== Morfologija drvenastih živih oblika ===
* [[Dendrologija]]
[[Datoteka:Buchenstamm.jpg|thumb|Veliko deblo bukve]]
== Vanjski linkovi ==
[[Datoteka:Baumstamm.jpg|thumb|Detalj poprečnog presjeka debla šećerne breze (''Betula lenta'') sa rascijepljenom korom]]
* http://www.humanflowerproject.com/index.php/weblog/comments/plant_size_and_longevity_rules_of_thumb/
[[Datoteka:BlätterDurchRinde.jpg|thumb|Iz stare kore debla izbija ''uspavani'' pupoljak dajući kratki izdanak sa novim lišćem]]
* http://www.botany.wisc.edu/courses/botany_400/Lecture/0pdf/25MonocotOrigin.pdf
Drvenasti živi oblici pokazuju izuzetno veliku lepezu varijacija po svojoj građi ([[Morfologija (biologija)|morfologiji]]). Povezano sa pojmom ''drvo'' je također i građa krošnje drveta, debla i korijena drveća. Kod drvenastih paprati i većine palmi postoji jednostavno deblo koje se ne grana, već je organizirano u obliku bokora, često sa perjastim listovima. Takvi oblici najčešće ne pokazuju sekundarni rast debla pa stoga nisu niti prava drveća.
{{stub-biol}}
 
{{Commonscat|Trees}}
[[Kategorija:Šumska ekologija]]
[[Kategorija:Morfologija biljaka]]
[[Kategorija:Biljke]]