Razlika između verzija stranice "Drvo (stablo)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Izmjene u toku}}
{{Drugo_značenje|naslov=Drvo|Drvo}}
[[Datoteka:Sequoiadendron giganteum at Kenilworth Castle.jpg|thumb|desno|
Pod pojmom '''drvo''', u svakodnevnom govoru, podrazumijeva se odrvenjelo stablo biljaka, koje uspravno raste iz korijena te koje obično ima razgranatu krošnju.
== Definicija i taksonomija ==
[[Botanika]] definira drvo kao dugovječnu, odrvenjelu biljku, koja se razmnožava sjemenom, čija dominantna stabljika rastući povećava svoj obim sekundarnim rastom. Ova osobina odvaja drvo od ostalih odrvenjelih biljaka poput grmova, palmi i paprati. Nasuprot njegovim historijsko-razvojnim osobinama, većina drveća posjeduje vrlo različito diferencirane listove, koji rastu najvećim dijelom na sporednim granama i manjim grančicama. Stablo, grane i grančice svake godine daju pupoljke na svojim vrhovima, te se pri tome lagahno odrvenuju, stalno povećavajući svoj obim. Nasuprot grmovima, jedna od posebnih osobina drveta, jeste da su vršni pupoljci uvijek dominantni nad lateralnim pupoljacima ([[apikalna dominantnost]]) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast u sredini ogranaka ([[akrotonija]]).
Drvenasti životni oblici svrstani su u različite biljne grupe: "pravo" drveće su listopadna drveća među skrivenosjemenicama te drvenaste golosjemenice, kojima pripadaju igličasto drveće poput poznatih borova, smrča i slično, ali također i ginkgo (''Ginkgo biloba'') (kao jedini još uvijek živi predstavnik ginkgo biljaka), kao i brojni predstavnici golosjemenica sa perjastim složenim listovima (''Cycadophytina''). Jedno od najčudnovatijih drveća je vrsta ''[[Welwitschia mirabilis]]'' koja raste u [[Namibija|Namibiji]], a čije stablo je u zemlji. Međutim, palme i paprati također mogu, na prvi pogled, formirati drvenaste oblike. Ipak, ove grupe nemaju pravo drvo (sekundarni [[ksilem]]) i zbog toga se ne ubrajaju u drveće. Posebno mjesto zauzima "zmajevo drvo" (rod ''Dracaena''). Ove biljke spadaju u [[Liliopsida|jednosupnice]] (monokotiledone), ali imaju netipični sekundarni rast stabla.
Drvenasti oblici javljaju se pretežno kod približno 50 porodica viših biljaka. Nasuprot toga, takvi oblici se ne javljaju kod algi, lišajeva, trava, vrsta iz porodica ''Amaranthaceae'', ''Primulaceae'' (jagorčevine), ''Orchidaceae'' (orhideje), te većine vrsta iz porodica ''[[Convolvulaceae]]'', ''[[Campanulaceae]]'', ''[[Cucurbitaceae]]'', ''[[Apiaceae]]'', ''[[Saxifragaceae]]'', ''[[Papaveraceae]]'', ''[[Ranunculaceae]]'' ili ''[[Caryophyllaceae]]''.
Drveće se danas javlja unutar golosjemenica (''[[Gymnospermae]]'') s jedne strane u obliku ''[[Ginkgoopsida]]'' gdje je predstavnik vrsta ''ginkgo'', dok s druge strane postoje igličaste golosjemenice iz reda ''[[Coniferopsida]]'' (igličasto drveće). Među njima dominiraju vrste, prvenstveno, iz roda ''[[Pinales]]'', gdje se nalaze porodice ''[[Pinaceae]]'' (borovi, [[Smrča|smrče]], [[Jela|jele]], duglazije, ariši), ''[[Cupressaceae]]'' ([[smreka]]), ''[[Podocarpaceae]]'', ''[[Araucariaceae]]'' ([[araukalije]]), ''[[Taxaceae]]'' ([[tisa (biljka)|tisa]]) i ''[[Cephalotaxaceae]]''.
Mnoge drvenaste vrste također se javljaju i među [[Magnoliophyta|skrivenosjemenicama]] (''Angiosperme''). Tu se razlikuju različite podklase u različitim vrsta listopadnog drveća. U najznačajnije spadaju drveće iz porodice bukvi (''[[Fagaceae]]''), gdje pored [[bukva|obične bukve]] (''Fagus'' spp.) spadaju i [[hrast]]ovi (''Quercus'' spp.) i [[kesten]]i (''Castanea''). Također su značajne i drvenaste biljke iz porodice ''[[Betulaceae]]'' ([[lijeska]], [[Crna joha|joha]], [[breza (drvo)|breza]] i druge) kao i porodice oraha (''[[Juglandaceae]]''), brijestova (''[[Ulmaceae]]'') i dudovki (''[[Moraceae]]''), gdje spada, između ostalih, i [[smokva]].
U klasu rozida ubrajaju se [[lipa (biljka)|lipe]] iz porodice sljezovki (''Malvaceae''), drveće koje daju voće iz porodice ruža (''Rosaceae''), kao i leguminoze (''Fabales'') među kojima postoji veoma veliki broj vrsta, najvećim dijelom tropskih. Pored roda ''[[Dalbergia]]'' (drvo palisander) u ovu grupu spada i rod ''[[Robinia]]''. Od ekonomskog značaja su drveće iz porodice kedrova ([[Meliaceae]]) sa rodovima ''[[Enthandophragma]]'' (mahagonije) i ''[[Cedrela]]'', kao i porodica ''[[Dipterocarpaceae]]'' sa rodom ''[[Shorea]]'' (meranti, sal).
==
=== Morfologija drvenastih živih oblika ===
[[Datoteka:Buchenstamm.jpg|thumb|Veliko deblo bukve]]
[[Datoteka:Baumstamm.jpg|thumb|Detalj poprečnog presjeka debla šećerne breze (''Betula lenta'') sa rascijepljenom korom]]
[[Datoteka:BlätterDurchRinde.jpg|thumb|Iz stare kore debla izbija ''uspavani'' pupoljak dajući kratki izdanak sa novim lišćem]]
Drvenasti živi oblici pokazuju izuzetno veliku lepezu varijacija po svojoj građi ([[Morfologija (biologija)|morfologiji]]). Povezano sa pojmom ''drvo'' je također i građa krošnje drveta, debla i korijena drveća. Kod drvenastih paprati i većine palmi postoji jednostavno deblo koje se ne grana, već je organizirano u obliku bokora, često sa perjastim listovima. Takvi oblici najčešće ne pokazuju sekundarni rast debla pa stoga nisu niti prava drveća.
{{Commonscat|Trees}}
Line 31 ⟶ 30:
[[Kategorija:Šumska ekologija]]
[[Kategorija:Morfologija biljaka]]
|