Razlika između verzija stranice "Bosanska banovina"

Nakon poraza bana Borića na vlast u Bosni dolazi ''[[ban Kulin]]'' ([[1180]]. - [[1204]].) [[Ban Kulin]] na vlast dolazi možda i prije [[1180]]. godine, ali zbog smrti bizantijskog cara Manuela I Komnena te godine, ista se i uzima kao početak banovanja Kulinovog Bosnom. U tom periodu nastaje i vojno, te i ekonomsko slabljenje Bizantije. Takvo stanje koristi [[ban Kulin]] koji sve više i više priznaje vlast ugarskog kralja.

[[Datoteka:Poveljakulinbana.png|lijevo|mini|120p|Povelja Kulin bana, [[1189]]. godine.]]

Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, kako i međusobno pripomaganje u ratovima, ban Kulin [[1189]]. godine sa [[Dubrovnik|Dubrovačkom]] republikom na čelu sa knezom Krvašem, sklapa trgovački ugovor. Za vrijeme bana Kulina, širom Bosne je vladao red i mir pa je nastala poslovica od naroda koja glasi "za Kulina bana i dobrijeh dana". Krajem 12. vijeka počinju optužbe da ban Kulin štiti heretike (tj. nevjernike). Naravno, to nije odgovaralo papi [[Inocent III|Inocentiju III.]] koji je želio uništiti [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]] i njene vjernike, te poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[križarski ratovi|križarski]] pohod protiv nevjernika. Uviđajući opasnost kakva prijeti Bosni, [[ban Kulin]] u prisustvu velikog broja podanika Crkve bosanske pred papinim izaslanikom na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] [[1203]]. godine javno prihvata učenje crkve kakvo nameće [[Rim]]. Tako je prevaziđen veliki rat koji je mogao zadesiti Bosnu.

O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine [[1230]]. spominje se ime ''[[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]''. On je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]]. Ninoslava je nasljedio ban ''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'' ([[1290]]). Novi bosanski ban imao je vlast samo uz obale [[Drina|Drine]], tako da je navedeno stanje iskoristio hrvatski feudalac [[Pavle Bribirski (Šubić)|Pavle Šubić]], te svoju vlast proširio i u Bosni. Sin Pavla Šubića, [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladen II Šubić]] starao se o budućem bosanskom ''[[Stjepan II Kotromanić|banu Stjepanu II Kotromaniću]]'' koji [[1322]]. godine napušta staratelja te ratuje na strani ugarskog kralja Karla. Uz njegovu pomoć je protjerao porodicu [[Šubići|Šubića]], te uspostavlja vlast nad cijelim teritorijom Bosne. Svoj najveći uspon, Bosna je doživjela za vrijeme svoga zadnjeg bana, ''[[Tvrtko I|Tvrtka I]]''' ([[1353]]. - [[1391]].). Nakon krunisanja Tvrtka I u [[Mile|Milama]] kod [[Visoko u srednjem vijeku|Visokog]], [[1377]]. godine, Bosnom vladaju kraljevi.