Verzija na dan 23 april 2015 u 13:29 uredi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits (review) ← Starija izmjena		Verzija na dan 23 april 2015 u 13:39 uredi poništi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits →‎Opis Novija izmjena →
Red 28: Voćna mušica duga je 3 do 5 mm. Hrani se živim ćelijama kvasca, obično na voću ili povrću koje trune. Za samo petnaestak dana, na sobnoj temperaturi, odvija se proces potpune [[metamorfoza\|metamorfoze]]: [[jaje]] – [[larva]] – [[kukuljica (biologija)\|lutka]] – odrasla [[jedinka]]. Osim obične, postoji i mnogo drugih vrsta voćnih mušica, ali vinska mušica daleko je najpoznatija, jer se često, kao modelni organizam, koristi u laboratorijskim istraživanjima, od [[molekulska genetika\|molekulske]] do [[evolucijska genetika\|evolucijske genetike]]. UMeđu ~~naseljenim~~8.500 ~~mjestima~~jedinki prikupljenih u 16 naseljenih mjesta širom [[BiH\|Bosne i Hercegovine]], registrirano je ~~dvadesetak~~šest vrsta roda ''Drosophila'': ''D. melanogaster'', ''D. busckii'', ''D. funebris'', ''D. hydei'', ''D. immigrans'' i ''D. simulans''.<ref>Kekić V., Hadžiselimović R., Šmit Ž. (1985): Faunističko-ekološka istraživanja voćnih mušica (Drosophila) ljudskih naselja u Bosni i Hercegovini (Jugoslavija). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 24: 137-151.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E., Pavlović B. (1971): Varijabilnost veličine tijela Drosophila melanogaster u prirodnim populacijama Bosne i Hercegovine. Genetika, 3 (1): 157-166.</ref> [[Drozofila]] je jedna od prvih laboratorijskih [[životinja]], koja ispunjava sva poželjna svojstva modelnih organizama:

Razlika između verzija stranice "Vinska mušica"