Razlika između verzija stranice "Vinska mušica"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Vinska mušica
 
No edit summary
Red 19:
| karta_raspon_opis =
}}
[[Datoteka:Biology_Illustration_Animals_Insects_Drosophila_melanogaster.svg|300px|lijevodesno|thumb|'''Vinska mušica''': <br>[[ženka]] (lijevo) i [[mužjak]] (desno)]]
'''Vinska mušica''' ili '''[[voćna mušica]]''', u [[Bosna|Bosni]] poznata i kao '''[[komarica]]''' ([[latinski jezik|lat.]] ''[[Drosophila melanogaster]]'') je [[insekt]] ireda [[Diptera|dvokrilaca]], porodica ''Drosophilidae''.
 
Osim obične, postoji i mnogo drugih vrsta voćnih mušica, ali vinska mušica daleko je najpoznatija, jer se često, kao modelni organizam, koristi u laboratorijskim istraživanjima, od [[molekulska genetika|molekulske]] do [[evolucijska genetika|evolucijske genetike]]. Ona je jedna od prvih laboratorijskih [[životinja]], koja ispunjava sva poželjna svojstva modelnih organizama:
*generacijsko vrijeme, tj. period od polaganja jaja do [[spol]]ne zrelosti, na temperaturi od oko 22 '''C'''<sup>0</sup> '''C''', traje oko 14 dana, u poređenju sa čovjekom kod kojeg prosječno efektivno generacijsko vrijeme traje oko 20 godina, iako realnu spolnu zrelost dostiže mnogo rsnije. Svaka [[ženka]] vinske mušice može proizvesti nekoliko stotina [[potomak]]a.
Podobnost uzgoja vinske mušice je i u:
*lakom održavanju u laboratorijskim uvjetima, i
Line 28 ⟶ 30:
 
Vinska mušica duga je 3 do 4 mm. Hrani se živim ćelijama kvasca, obično na voću ili povrću koje trune. Za samo petnaestak dana, na sobnoj temperaturi, odvija se proces potpune [[metamorfoza|metamorfoze]]: [[jaje]] – [[larva]] – [[lutka (biologija)|lutka]] – odrasla [[jedinka]].
 
[[Datoteka:Biology_Illustration_Animals_Insects_Drosophila_melanogaster.svg|300px|lijevo|thumb|'''Vinska mušica''': <br>[[ženka]] (lijevo) i [[mužjak]] (desno)]]
U [[Pljuvačna žlijezda|pjuvačnim žlijezdama]] vinske mušice nalaze se neobičajeno veliki tzv. džinovski [[hromosom]]i. Nakon specifičnog bojenja, dobro su vidljivi pod svjetlosnim [[mikroskop]]om, a naziru se čak i pod običnom [[lupa|lupom]]. Zbog toga je voćna mušica gotovo idealna za [[genetika|genetička]] istraživanja, osobito za istraživanja [[mutacija]] i [[interakcija gena|interakcije gena]]. Danas postoji na hiljade prirodnih i laboratorijskik [[mutant (genetika)|mutanata]] vinskih mušica. Npr. mutirana vinska mušica, umjesto normalnih krila, može imati samo patrljke (vestigijalna krila) ili nesimetrična umjesto normalnih krila, tamno tijelo umjesto žuto-smeđeg, i bijele [[oči]], ciglaste cinober, „kardinal“ ili smeđe, umjesto crveno-ciglastih očiju.