Razlika između verzija stranice "Drugi nikejski sabor"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 14:
[[Lav III Isavrijenac|Lav III]] Isavrijanac izdaje [[727]]. godine edikt kojim zabranjuje poštovanje ikona i načelno slikovito predstavljanje, smatrajući to pravim idolopoklonstvom. Car imenuje ikonobornog patrijarha, a od pape Grigorija Š, koji bijaše izopćio ikonoborce, izuzima pokrajinu Ilirik ispod [[Papa|papske]] nadležnosti i predaje ga pod nadležnost [[Carigrad|Carigrada]]. Njegov nasljednik [[Konstantin IV|Konstantin IV]] Kopronim saziva Sabor [[754]]. godine u Carigradu,koji osuđuje poštovanje ikona i isključuje ikonofile, uključujući i [[Jovan Damaskin|Jovana Damaskina]], najljućeg branioca poštovanja ikona. Carica Irena, podrškom patrijarha [[Patrijarh Tarasije|Tarasija]] i pristankom pape [[Adrijan I|Adrijana I]], saziva drugi Sabor, takođe u Niceji (350 otaca), koji poništava odluke Sabora iz 754. godine i formuliše učenje da predmet poštovanja jeste ličnost predstavljena na ikoni, i da treba praviti razliku između obožavanja (λατρεια), koje priliči samo Bogu, i poštovanja (προσκυνησις) koje dolikuje svetima. Sabor nisu prihvatile Crkve u carstvu [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] ([[Njemačka]], [[Francuska]], [[Španija]]). Sabor u [[Frankfurt|Frankfurtu]] [[794]]. godine i Karlovske knjige izjašnjavaju se protiv poštovanja ikona.
Uz svu otvorenu opoziciju [[Patrijarh Nikifor|patrijarha Nikifora]], Teodora Studita i načelno monaha, ikonoborstvo opstaje blagodareći otvorenom gonjenju Pravoslavnih od strane [[
== Vanjski linkovi ==
| |||