Razlika između verzija stranice "Hominidi"

| naziv =HominideHominidi<br>(''Hominidae'')

| superfamilia = [[Hominoidi|Hominoidea]]

| genus_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], 1825.

| type_species_authority = Linnaeus, 1758.

'''[[Hominidae]]Hominidi''', (hominide) poznatepoznati i kao '''[[veliki čovjekoliki majmuni]]''', prije je prije naziv nego taksonomska oznaka, jer još uvijek postoje velike razlike u upotrebi ovog termina. To može isključiti [[čovjek|ljude]] (u varijanti "ljudi i veliki majmuni") ili ih uključiti ("ljudi i neljudski veliki majmuni") formiraju jednu taksonomsku [[porodica|porodicu]] [[primat]]a, uključujući četiri postojeća: u [[čimpanze]] (''Pan''), [[gorile]] (''Gorilla'') i [[orangutani|orangutane]] (''Pongo'') sa s po dvije [[vrsta|vrste]] i [[čovjek| ljude]] (''Homo'') sas jednom vrstom. Ovo su zajedničkezajednička imena za četiri današnja roda u porodici Hominidae. Ovo su uobičajena imena za četiri živuća roda porodice ''Hominidae''. Pogledajte klasifikaciju ispod. Redoslijed je po abecedi. Molimo da ga ne mijenjate, uključujući i mješocvite uobičajene nazive vrsta i rodova.<ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): ''Uvod u teoriju antropogeneze.'', "Svjetlost", Sarajevo,; ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): ''Essentials of biological anthropology.'', Prentice Hall, New Jersey,; ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution.Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref>

Termin "hominid" se također upotrebljava u mnogo užem smislu, kao [[hominini]] ili "ljudi i čovjeku najsrodnije [[čimpanze]]".<ref>White T. D. et al. (2009): ''Ardipithecus ramidus'' and the paleobiology of early hominids. Science, 326 (5949): 64–86.</ref> Veliki broj poznatih izumrlih rodova su grupirani sa ljudima u potporodicu ''[[Homininae]]'', a u drugoj su [[orangutani]] – ''[[Ponginae]]''. Prema najnovijim procjenama zajednički predak svih rodova porodice ''Hominidae'' živjeli su prije otprilike 14 miliona godina, kad su se preci orangutana izdvojili od ostala tri roda. Preci ove porodice duže su evoluirani od onih za porodicu ''Hylobatidae'', prije možda oko 15-20 miliona godina.

Veliki majmuni su veliki, bezrepi [[primat]]ia, od kojih je, od živućih vrsta, najmanji [[bonobo]] (30-40 kilograma težine), a najveće su [[gorile]], čiji mužjaci važu i do 140-180 kg. Kod svih velikih majmunima, mužjaci su, u prosjeku, veći i jači od ženki, iako se stupanj [[spolni dimorfizam|spolnog dimorfizma]] uveliko razlikuje među [[vrsta]]ma. Iako je većina današnjih vrste pretežno četveronožna, svi mogu da koristekoristiti prednje udove ([[ruka|ruke]]) za prikupljanje hrane ili materijala za gniježđenje, a, u nekim slučajevima, za izradu i korištenje alata.

Većina vrsta su [[svaštojed]]i, ali voće je preferirana hrana među svimsvima, isključujući neke grupe ljudi. [[Čimpanze]] i [[orangutani]] prvenstveno jedu voće. KadaKad im, u određeno doba godine, ponestane voća ili ako jega u nekim regijama nema, oni pribjegavaju ishranu izdancima i [[list]]ovima, često [[bambus]]a, koji su jedna vrsta trave. [[Gorile]] imaju ekstremne prilagodbe za žvakanje i varenje nekvalitetne hrane, ali oni i dalje vole voće i, kadakad je god to moguće, dešava se da kilometrimaga traže način da pronađu omiljeno voćekilometrima. Ljudi, nakon [[neolit]]ske revolucije, troše najviše [[žitarica]] i druge [[skrob]]ne hrane, uključujući i više visoko prerađenu. Također su značajni izvori energije i druge pripitomjene biljke (uključujući i voće) i životinje ([[meso]]). HominidniZubi zubi suhominida slični onimasu uzubima [[Majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]] i [[giboni|gibona]], a posebno su veliki ukod [[gorile]]gorila. Zubna formula im je:

Ljudski zubi i čeljusti izrazito su izrazito mali za njihovu veličinu u odnosu na druge majmune, što može biti prilagođavanje na kuhanu hranu tokom više od milion godina.

[[File:Gorilla 019.jpg|thumb|[[Gorile|Gorilla]]]]

Bremenitost kod velikih majmuna traje 8-9 mjeseci, a najčešći rezultatirezultat je rađanje jednog potomaka,potomka ili, rijetko, blizanaca. Mladi se rađaju bespomoćnobespomoćni, pa moraju biti zbrinuti duže vrijeme. U poređenju sas većinom drugih [[sisar]]a, [[veliki majmuni]] imaju izuzetno dug period odrastanja, a kod većine [[vrsta]], [[spol]]no sazriju za 8-13 godina (nešto duže nego kod ljudi). Kao rezultat toga, ženeženke obično rađaju samo jednom svakih nekoliko godina. Ne postoji posebna sezonesezona parenja.

[[Gorile]] i [[čimpanze]] žive u porodičnim grupama od oko 5-10 [[jedinka|jedinki]], iako se ponekad formiraju i znatno veće grupe. Čimpanze žive u većim grupama koje se dijele i u manje grupe, kada je voće postajepostane manje dostupno. KadaKad u malim grupama ženkaženke čimpanzi odeodu u odvojenim pravcima dau potragu za prehranu voćavoćem, dominantandominantni muški (s)mužjaci više ih ne mogu ih kontrolirati i ženkeone se često se paripare sa drugim podređenim muškarcimužjacima. Za razliku od toga, grupe gorila ostaju zajedno, bez obzira na dostupnost voća. Kad je voće teško naći, pribjegavaju [[list|lišću]] i [[izdanak| izdancima]]. U grupama gorila, mužjak je u stanju da monopkoliziramonopolizirati sve ženke u svojoj grupi. Ova činjenica posebno se posebno odnosi na gorile, kod kojih je [[spolni dimorfizam]] izraženiji nego odkod čimpanzi. UKod objeobiju vrstevrsta ([[čimpanze]] i [[gorile]]), grupe uključuju barem jednog dominantnog mužjaka, a žeke ženke napuštaju grupu čim spolno sazriju.