Razlika između verzija stranice "Hej, Slaveni"

▲Izvorni tekst pjesme je komponirao slovački svećenik Samo Tomašik za vrijeme svoje posjete [[Prag]]u [[1834]]. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, [[češki jezik]] građana Praga. Tim povodom je napisao:

▲:''"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog vaspitača? Uznemiren tom mišlju sjetio sam se stare poljske pesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"<ref>''Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy''</ref>. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"<ref>Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije </ref>... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu.'' <ref>Dnevnik Sama Tomašika, nedjelja, [[2. novembar]] [[1834]].</ref>

▲Tako je nakon ovog unutarnjeg nemira, Tomašik po prvi put zapisao slijedeći tekst na slovačkom jeziku.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“]</ref>

▲[[Datoteka:Samo Tomasik.PNG|desno|200px|mini|S. Tomašik.]]

▲U [[Slovačka|Slovačkoj]] se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon svoje nezavisnosti, [[1993]]. Slovačka dobija drugu himnu, „Hej Slaveni“ se još smatra kao ''druga himna Slovaka''. Ova pjesma nikada nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“]</ref>

▲== „Hej Slaveni“ u južnoslavenskim zemljama ==

▲[[Dragutin Rakovac]] je [[1838]]. ispjevao,<ref>Horvat, Josip. ''Politička povijest Hrvatske'', "August Cesarec", Zagreb, 1989., ISBN 86-393-0151-4, [http://books.google.hr/books?id=KpDiAAAAMAAJ&q=Dragutin+Rakovac+1838 str. 405.]</ref> a [[1842]]. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom [[s:hr:Duh slavjanski|„Duh slavjanski“]].<ref>Bošković, Ivan J. ''Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma : (sveučilišni priručnik)'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008., ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65. – 66.</ref> Uslijedio je prijevod na [[slovenski jezik]], koji je [[1863]]. uradio [[Radoslav Razlag]]. Prijevod je nosio naslov „Duh slovanski“, da bi u slijedećem izdanju bio objavljen pod naslovom [[s:sl:Hej Slovenci!|„Hej Slovenci!“]].<ref>Plevnik, Danko. ''Smisao Bosne : (vodič u Haag za autostopere)'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1997., ISBN 953-6483-04-1, [http://books.google.hr/books?id=SIbiAAAAMAAJ&q=Hej+Slaveni str. 237.]</ref> Pjesma je bila popularna za vrijeme [[Ilirski pokret|Hrvatskog narodnog preporoda]], te za [[Revolucije godine 1848]] (kada je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za „Hej Slaveni“ je komponovao [[Vatroslav Lisinski]], a nalazi se publikovana u petom izdanju pjesmarice Đure Stjepana Deželića ([[1903]].). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: „Duh slavjanski“, „Duh ilirski“, „Duh hrvatski“ (s prvim stihom ''»O, Hrvati! jošte živi«''), „Pěsma domorodna“ (s prvim stihom ''»Oj Iliri! jošte živi rěč naših dědovah«''), ali se najčešće javlja pod nazivom „O, Hrvati“ odnosno „Oj Hrvati“ i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja Drugog svjetskog rata.<ref>Zečević, 1988, 57</ref>

▲== „Hej Slaveni“ tokom Drugog svjetskog rata ==

▲Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pjesmu su koristile sve zaraćene strane. [[Jugoslavenski partizani]] koristili su nekoliko verzija. U [[Užička republika|Užičkoj republici]] korišten je tekst [[s:sr:Хеј, Словени|„Hej, Sloveni“]], a na teritoriju pod kontrolom [[ZAVNOBiH]]-a i [[ZAVNOH]]-a – [[s:hr:Oj Slaveni|„Oj Slaveni“]]. Pjesmu su u njenoj starijoj verziji „Oj Hrvati“ pjevali i pripadnici [[Ustaše|ustaškog pokreta]].

▲Ova pjesma je poznata u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:<ref>[http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html „Hej Slaveni“ na slobodnajugoslavija.com]</ref> <!-- sam link tako kaže -->