Razlika između izmjena na stranici "Hej, Slaveni"

Uklonjeno 208 bajtova ,  prije 6 godina
m
nema sažetka izmjene
m (KWiki je premjestio stranicu Hej Slaveni na Hej, Slaveni preko preusmjeravanja)
m
|država = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px|border]] [[SFR Jugoslavija]]
|jezik = [[srpsko-hrvatski]], [[slovenski]], [[makedonski]]
|tekstopisac = [[Samuel Tomášik]]
|kompozitor =
|ostali_nazivi = Hej, Slovani<br/> Hej, Slovenci
|bilješke =
}}
[[Datoteka:Hej Slaveni 1944.png|mini|Početak pjesme na hrvatskom jeziku,; slika datiranaiz 1944.]]
[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg|desno|mini|„Hej"Hej, Slaveni“Slaveni"]]
'''Hej, Slaveni''' ili '''Hej, SlaveniSloveni''' je pjesma posvećena svim [[Slaveni]]ma i naslov himne bivše [[SFRJ|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]]. Prva verzija pjesme bilanapisana je napisana [[1834]]. godine pod naslovom ''Hej, Slaveni'' (ili na [[Slovački jezik|slovačkom]] ''Hej, Slováci'').<ref>Na [[albanski jezik|albanskom jeziku]] naslov je '''''Hej Sllavët''''', na [[mađarski jezik|mađarskom]] '''''Hej Szlávok''''', a na [[turski jezik|turskom]] '''''Hey Slavlar'''''.</ref> Pjesmu je napisao [[SamoSamuel TomašikTomášik]].<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej"Hej, Slováci“Slováci"]</ref> Od tadaOtad je ova pjesma himna [[Pan-slavizamPanslavizam|pan-slavizmapanslavizma]], nezvanična himna [[Slovaci|Slovaka]], te himna SFRJ. Kompozicija pjesme ''Hej Slaveni'' vrlo je vrlo slična kompoziciji [[Himna Poljske|himne Republike Poljske]].
 
== „Hej"Hej, Slováci“Slováci" – prva verzija ==
Izvorni tekst pjesme je komponirao je slovački svećenik SamoSamuel TomašikTomášik za vrijeme svoje posjete [[Prag]]u [[1834]]. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, [[češki jezik]] građana Praga. Tim povodom je napisao:
 
:''"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog vaspitačaodgajatelja? Uznemiren tom mišlju, sjetio sam se stare poljske pesmepjesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"<ref>''Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy''</ref>. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"<ref>Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije .</ref>... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu.'' <ref>Dnevnik SamaSamuela TomašikaTomášika, nedjelja, [[2. novembar]] [[1834]].</ref>
Izvorni tekst pjesme je komponirao slovački svećenik Samo Tomašik za vrijeme svoje posjete [[Prag]]u [[1834]]. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, [[češki jezik]] građana Praga. Tim povodom je napisao:
 
Tako je nakon ovog unutarnjegunutrašnjeg nemira, Tomašik poTomášik prvi put zapisao slijedećisljedeći tekst na slovačkom jeziku.:<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej"Hej, Slováci“Slováci"]</ref>
:''"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog vaspitača? Uznemiren tom mišlju sjetio sam se stare poljske pesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"<ref>''Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy''</ref>. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"<ref>Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije </ref>... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu.'' <ref>Dnevnik Sama Tomašika, nedjelja, [[2. novembar]] [[1834]].</ref>
[[Datoteka:Samo Tomasik.PNG|desno|200px|mini|S. Tomašik.Tomášik]]
 
Tako je nakon ovog unutarnjeg nemira, Tomašik po prvi put zapisao slijedeći tekst na slovačkom jeziku.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“]</ref>
[[Datoteka:Samo Tomasik.PNG|desno|200px|mini|S. Tomašik.]]
 
{{Citat2|
kto odstúpi zradne!|}}
 
== „Hej"Hej Slaveni“Slaveni" u Slovačkoj ==
U [[Slovačka|Slovačkoj]] se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon svojestjecanja nezavisnosti, [[1993.]]. Slovačka dobija [[Nad Tatrou sa blska|drugu himnu]], „Hej"Hej, Slaveni“ seSlaveni" još smatrase kaosmatra ''drugadrugom himnahimnom Slovaka''. Ova pjesma nikadanikad nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej<3Hej, Slováci“Slováci"]</ref>
 
== „Hej"Hej, Slaveni“Slaveni" u južnoslavenskim zemljama ==
U [[Slovačka|Slovačkoj]] se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon svoje nezavisnosti, [[1993]]. Slovačka dobija drugu himnu, „Hej Slaveni“ se još smatra kao ''druga himna Slovaka''. Ova pjesma nikada nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“]</ref>
[[Dragutin Rakovac]] je [[1838]]. ispjevao,napisao<ref>Horvat, Josip. ''Politička povijest Hrvatske'', "August Cesarec", [[Zagreb]], 1989.,; ISBN 86-393-0151-4, [http://books.google.hr/books?id=KpDiAAAAMAAJ&q=Dragutin+Rakovac+1838 str. 405.]</ref> a [[1842]]. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom [[s:hr:Duh slavjanski|„Duh''Duh slavjanski“slavjanski'']].<ref>Bošković, Ivan J.: ''Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma : (sveučilišni priručnik)'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, [[Split]], 2008.,; ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65. – 6665–66.</ref> Uslijedio je prijevod na [[slovenski jezik]], koji je [[1863]]. uradio [[Radoslav Razlag]]. Prijevod je nosio naslov „Duh"Duh slovanski“slovanski", da bi u slijedećemsljedećem izdanju bio objavljen pod naslovom [[s:sl:Hej Slovenci!|„Hej"Hej Slovenci!"]].<ref>Plevnik, Danko.: ''Smisao Bosne : (vodič u Haag za autostopere)'', Naklada "Jesenski i Turk", Zagreb, 1997.,; ISBN 953-6483-04-1, [http://books.google.hr/books?id=SIbiAAAAMAAJ&q=Hej+Slaveni str. 237.]</ref> Pjesma je bila popularna za vrijeme [[Ilirski pokret|Hrvatskog narodnog preporoda]], te za [[Revolucije godinerevolucije 1848.]] (kadakad je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za „Hej"Hej, Slaveni“Slaveni" jekomponirao komponovaoje [[Vatroslav Lisinski]], a nalazi se publikovana u petom izdanju pjesmarice [[Đuro Stjepan Deželić|Đure Stjepana Deželića]] ([[1903]].). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: „Duh"Duh slavjanski“slavjanski", „Duh"Duh ilirski“ilirski", „Duh"Duh hrvatski“hrvatski" (s prvim stihom ''»"O, Hrvati! jošteJošte živi«''"), „Pěsma"Pěsma domorodna“domorodna" (s prvim stihom ''»"Oj Iliri! jošteJošte živi rěč naših dědovah«''"), ali se najčešće javlja pod nazivom „O"O, Hrvati“Hrvati", odnosno „Oj"Oj Hrvati“Hrvati" i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>Zečević, 1988, 57.</ref>
 
== „Hej"Hej Slaveni“Slaveni" tokom Drugog svjetskog rata ==
== „Hej Slaveni“ u južnoslavenskim zemljama ==
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pjesmu su koristile sve zaraćene strane. [[Jugoslavenski partizani]] koristili su nekoliko verzija. U [[Užička republika|Užičkoj republici]] korišten je tekst [[s:sr:Хеј, Словени|„Hej"Hej, Sloveni“Sloveni"]], a na teritorijuteritoriji pod kontrolom [[ZAVNOBiH]]-a i [[ZAVNOH]]-a [[s:hr:Oj Slaveni|„Oj"Oj Slaveni“Slaveni"]]. Pjesmu su u njenoj starijoj verziji „Oj"Oj Hrvati“Hrvati" pjevali i pripadnici [[Ustaše|ustaškog pokreta]].
[[Dragutin Rakovac]] je [[1838]]. ispjevao,<ref>Horvat, Josip. ''Politička povijest Hrvatske'', "August Cesarec", Zagreb, 1989., ISBN 86-393-0151-4, [http://books.google.hr/books?id=KpDiAAAAMAAJ&q=Dragutin+Rakovac+1838 str. 405.]</ref> a [[1842]]. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom [[s:hr:Duh slavjanski|„Duh slavjanski“]].<ref>Bošković, Ivan J. ''Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma : (sveučilišni priručnik)'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008., ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65. – 66.</ref> Uslijedio je prijevod na [[slovenski jezik]], koji je [[1863]]. uradio [[Radoslav Razlag]]. Prijevod je nosio naslov „Duh slovanski“, da bi u slijedećem izdanju bio objavljen pod naslovom [[s:sl:Hej Slovenci!|„Hej Slovenci!“]].<ref>Plevnik, Danko. ''Smisao Bosne : (vodič u Haag za autostopere)'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1997., ISBN 953-6483-04-1, [http://books.google.hr/books?id=SIbiAAAAMAAJ&q=Hej+Slaveni str. 237.]</ref> Pjesma je bila popularna za vrijeme [[Ilirski pokret|Hrvatskog narodnog preporoda]], te za [[Revolucije godine 1848]] (kada je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za „Hej Slaveni“ je komponovao [[Vatroslav Lisinski]], a nalazi se publikovana u petom izdanju pjesmarice Đure Stjepana Deželića ([[1903]].). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: „Duh slavjanski“, „Duh ilirski“, „Duh hrvatski“ (s prvim stihom ''»O, Hrvati! jošte živi«''), „Pěsma domorodna“ (s prvim stihom ''»Oj Iliri! jošte živi rěč naših dědovah«''), ali se najčešće javlja pod nazivom „O, Hrvati“ odnosno „Oj Hrvati“ i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja Drugog svjetskog rata.<ref>Zečević, 1988, 57</ref>
 
== „Hej Slaveni“ tokom Drugog svjetskog rata ==
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pjesmu su koristile sve zaraćene strane. [[Jugoslavenski partizani]] koristili su nekoliko verzija. U [[Užička republika|Užičkoj republici]] korišten je tekst [[s:sr:Хеј, Словени|„Hej, Sloveni“]], a na teritoriju pod kontrolom [[ZAVNOBiH]]-a i [[ZAVNOH]]-a – [[s:hr:Oj Slaveni|„Oj Slaveni“]]. Pjesmu su u njenoj starijoj verziji „Oj Hrvati“ pjevali i pripadnici [[Ustaše|ustaškog pokreta]].
 
== Zvanična upotreba ==
„Hej"Hej, Slaveni“ jeSlaveni" bila je državna himna SFRJ od [[1943]]. do [[1991]]., i bila je u upotrebi čitavih (48 godina). Nakon raspada SFRJ, „Hej"Hej Sloveni“ jeSloveni" bila je državna himna [[SRJ|Savezne republike Jugoslavije]], tj. [[SiCGSCG|Srbije i Crne Gore]]. Nakon raspada ''Državne zajednice Srbije i Crne Gore'', Srbija je zakonom iz [[2009]]. usvojila svoju današnju himnu "Bože pravde", a Crna Gora svoju "Oj, svijetla majska zoro", te je tako prestala zvanična upotreba ove popularne pjesme. Danas nekadašnje jugoslavenske republike koriste slijedećesljedeće himne:
 
* [[Bosna i Hercegovina]]: ''[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]'' (1998-1998–danas); ''[[Jedna si jedina]]'' (1992-19981992–1998)
* [[Crna Gora]]: ''[[Oj, svijetla majska zoro]]''
* [[Hrvatska]]: ''[[Lijepa naša domovino]]''
* [[Makedonija]]: ''[[Denes nad Makedonija]]''
 
== Ime i tekst ==
Ova pjesma je poznata je u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:<ref>[http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html „Hej"Hej, Slaveni“Slaveni" na slobodnajugoslavija.com]</ref> <!-- sam link tako kaže -->
 
Ova pjesma je poznata u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:<ref>[http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html „Hej Slaveni“ na slobodnajugoslavija.com]</ref> <!-- sam link tako kaže -->
 
{|class="wikitable"
|-
|rowspan=5|[[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenski]]
|[[Češki jezik|češki]] ||[[:cs:Hej, Slované|„Hej"Hej, Slované“Slované"]]
|-
|[[Donjolužičkosrpski jezik|donjolužičkosrpski]]||[[:dsb:Hej, Słowjany|„Hej"Hej, Słowjany“Słowjany"]]
|-
|[[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]]||„Hej, [[:hsb:Słowjenjo|"Hej, Słowjenjo]]“
|-
|[[Poljski jezik|poljski]] ||[[:pl:Hymn wszechsłowiański#polskie:|„Hej"Hej Słowianie“Słowianie"]]
|-
|[[Slovački jezik|slovački]] ||[[:sk:Hej, Slováci|„Hej"Hej, Slovania“Slovania"]]
|-
|rowspan=4|[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
|[[Bjeloruski jezik|bjeloruski]] ||[[:be:Гэй, славяне|„Гэй"Гэй, славяне“славяне"]]
|-
|[[Rusinski jezik|rusinski]] ||[[:rue:Гий Славляне|„Гий"Гий Славляне“Славляне"]]
|-
|[[Ruski jezik|ruski]] ||[[:ru:Гей, славяне|„Гей"Гей, славяне“славяне"]]
|-
|[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] ||[[:uk:Гей, Слов'яни|„Гей"Гей, Слов'яни“яни"]]
|-
|rowspan=7|[[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski]]
|[[Bosanski jezik|bosanski]] ||[[s:bs:Hej Slaveni|„Hej"Hej, Slaveni“Slaveni"]]
|-
|[[Bugarski jezik|bugarski]] ||[[:bg:Химн на Югославия|„Хей"Хей, славяни“славяни"]]
|-
|[[Crnogorski jezik|crnogorski]] ||[[:oldwikisource:Hej Sloveni|„Hej"Hej Sloveni“Sloveni" / „Хеј"Хеј Словени“Словени"]]
|-
|[[Hrvatski jezik|hrvatski]] ||[[:hr:Hej Slaveni|„Hej"Hej, Slaveni“Slaveni"]]
|-
|[[Makedonski jezik|makedonski]] ||[[s:mk:Еј, Словени|„Еј"Еј, Словени“Словени"]]
|-
|[[Slovenski jezik|slovenski]] ||[[:sl:Hej Slovani|„Hej"Hej Slovani“Slovani"]]
|-
|[[Srpski jezik|srpski]] ||[[:sr:Хеј, Словени|„Хеј"Хеј, Словени“Словени"]] („Hej"Hej, Sloveni“Sloveni")
|-
|}
 
== Literatura ==
*Zečević, Divna.: ''Hrvatske pučke pjesmarice 19. stoljeća : (svjetovne i nabožne)'', Radničko sveučilište »"Božidar Maslarić«", Izdavački centar »"Revija«", [[Osijek]], 1988.,; ISBN 86-7209-031-4, {{COBISS|ID=86793}}
{{Citat|(...) i »'Hej, Slaveni«' kao jugoslavenska himna, koja se u pučkim pjesmaricama najčešće javlja, sve do II svjetskog rata, u varijanti: »'O, Hrvati«'.|Zečević, 1988,: 57}}
*Pavlović, Milivoje.: ''Knjiga o himni : jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima'', 3. prerađeno i dopunjeno izd.izdanje, "Dečje novine", [[Gornji Milanovac]], 1990.,; ISBN 86-7335-009-3,; {{COBISS|ID=1377292}}
 
== Reference ==
 
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“ sa originalnim tekstom.]
* [http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html Dostupne audio sminke himne].
{{Commonscat|Hey, Slavs}}
* [http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej"Hej, Slováci“Slováci" sas originalnim tekstom.]
* [http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html Dostupne audio sminkeaudiosnimke himne].
 
{{Himne Evrope}}
 
[[Kategorija:Bivše državne himne]]