Razlika između verzija stranice "Čovjek"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)
mNo edit summary
Red 28:
'''Čovjek''' (lat. ''hūmānus'', ''homōlat'', ''homo'' = čovjek, osoba; mn. ''hominis'' = ljudi) definira se kao [[biologija|biološko]], [[sociologija|sociološko]] i [[duhovnost|duhovno]] biće.
 
Kao riječ i izraz, "čovjek" je [[historija|historijski]], [[religija|vjerski]] i [[kultura|kulturno]] uvriježena riječ koja se koristi u smislu označavanja ljudske [vrsat[vrsta|vrste]] općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, [[Transseksualnost|transseksualce]], itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod [[latinski jezik|latinske]] riječi ''[[homo]]'' koja označava "osobu.". Slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u [[engleski jezik|engleskom]], gdje se riječ ''man'', doslovno "[[muškarac]]", često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljudskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne spolove koji nisu muški, kao naprimjer žene.
 
== Biološki aspekt ==
 
Biološki, čovjek se klasifikuje kao [[Vrsta (biologija)|vrsta]] ''homo sapiens'' (na [[latinski jezik|latinskom]], "mudri čovjek" ili "misleći čovjek"), iz [[rod (biologija)|roda]] ''[[Homo (rod)|homo]]'' (na latinskom, "čovjek"); ''Homo sapiens'' je [[dvonogi]] [[primat (biologija)|primat]] iz natporodice [[Hominoidea]], u koju spadaju ostali [[čovjekoliki majmun]]i: [[čimpanza|čimpanze]], [[gorila|gorile]], [[orangutanorangutani]]i i [[gibongiboni]]i. Od ostalih [[primat]]a ih izdvajaju:
#Y-oblikovane glavne brazde na površini kutnjaka,
#bezrepost, i
#položaj ramenskog (lopatičnog) pojasa (leđni, a ne bočni).<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.</ref>
 
Čovjek ima uspravno tijelo, koje mu oslobađa gornje udove za baratanje predmetima, i veoma razvijeni [[mozak]], koji je u stanju da vrši apstraktno [[mišljenje]], [[govor]], [[jezik]] i [[introspekcija|introspekciju]]. Čini se da se [[dvonošci (biologija)|dvonogo]] kretanje [[evolucija|evolucijski]] razvilo prije [[mozak|encefalizacije]], tj. razvoja [[mozak|velikog mozga]]. Istraživanje o porijeklu dvonogog hoda i njegove uloge u evoluciji [[mozak|ljudskog mozga]] je još uvijek u toku.