Razlika između verzija stranice "Anatomija čovjeka"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 29:
• Mješovita konstitucija; najčešće postoje kombinacije između svih ili barem gore navedenih tipova.
Konstitucija predstavlja skup morfoloških i funkcionalnih odlika jedne individue. Prilikom određivanja pojedinih navedenih konstitucija najodlučniji faktor je omjer (indeks) između pojedinih dijelova tijela.
 
ODLIKE OBLIKA ČOVJEČIJEG TIJELA
Karakteristične odlike čovječjeg tijela su, kao i kod ostalih kičmenjača, prisustvo osnovnog skeleta i simetričnosti njegovih bočnih polovina. Simetričnost bočnih polovina nije potpuna, naručito u pogledu rasporeda unutrašnjih organa.
 
DIJELOVI ČOVJEČJEG TIJELA
Čovječje tijelo je podijeljeno na dijelove i predjele pomoću konvencionalnih ravni i linija. Njegovi glavni dijelovi su glava, vrat, trup i udovi- gornji i donji. Izuzimajući udove, ostali dio čovječjeg tijela sadrži dva uzdužna kanala, od kojih je prednji, utrobni, znatno širi nego zadnji nervni
 
PODIJELA NA SISTEME
 
PODIJELA NA SISTEME:
 
1. KOŠTANI SISTEM
Koštani sistem je dio organizma koji tvore njegovi najčvršći sastavni dijelovi: kosti, hrskavice i ligamenta povezani u jednu cjelinu koju nazivamo kostur. (sl.1.)
Njegov najvažniji sastavni dio, po kome i nosi ime, jesu svakako, kosti kojih u kosturu ima ukupno 206, i to 170 parnih i 36 neparnih.
 
2. SISTEM ZGLOBOVA
Spoj između dvije ili više kostiju naziva se zglob ili articulus (grčki arthros). Ima ih različitih kako po veličini tako i po obliku i funkciji. Kretanje u zglobu naziva se articulatio, ali svi zglobovi nisu jednako pokretni.
 
3. MIŠIĆNI SISTEM
Mišićni sistem je dio organizma koji formiraju sve tri vrste mišićnog tkiva (poprečnoprugasto, glatko i srčano). U prirodi samo čovjek i životinje posjeduju mišiće. Ono kod čovjeka predstavlja oko 40% cjelokupne tjelesne mase. Čovjek ima oko 600 mišića.
 
4. PROBAVNI SISTEM
Probavni sistem je onaj dio našeg tijela koji služi za primanje, prenošenje i preradu hrane u našem organizmu, kao i za odstranjivanje jednog dijela štetnih proizvoda.
 
5. LIMFNI SISTEM
Limfni sistem je onaj dio čovječjeg tijela kojem je povremena zadaća provođenja limfe. Limfa dopunjava funkcije krvi i zamjenjuje je na onim mjestima u koja krv ne može dospjeti.
 
6. ŽIVČANI SISTEM
Živčani sistem je dio čovječjeg tijela koji vrši koordinativnu funkciju između svih organa u tijelu prenoseći stvorene podražaje iz moždanih centara na periferiju, dok s druge strane uvjetuje svijest i omogućuje spoznaju svega što se zbiva bilo u tijelu ili oko njega prenošenjem osjeta s periferije u moždani centar.
 
7. SRČANO- ŽILNI SISTEM
Srčano- žilni ili kardiovaskularni sistem je dio organizma čija je uloga protjerivanje krvi kroz krvne žile tijela, da bi se svakom njegovom, pa i najmanjem djeliću doveli kisik i hranjivi sastojci, a iz njih otplavili suvišni ili štetni produkti, stvoreni radom pojedinih stanica.
 
8. DIŠNI SISTEM
Dišni ili respiratorni sistem je dio tijela koji služi za transport zraka ili, bolje rečeno, smjese plinova u najvažniji njegov dio- pluća- i natrag. Proces izmjene plinova u našem tijelu naziva se disanje ili respiracija.
 
<ref>Milan Zgrablić, Anatomija i fiziologija, Beograd- Zagreb, 1985</ref>