Razlika između verzija stranice "Anatomija čovjeka"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 2:
[[Datoteka:Man_shadow_anatomy.png|mini|desno|250px|Unutrašnji organi čovjeka]]
'''Anatomija čovjeka''' je jedna od najvažnijih grana [[medicina|medicine]]. [[Čovjek]]a čini nervni sistem, [[krvotok]], pet [[čula]], organi za disanje, [[organ]]i za kretanje, organi za varenje hrane, [[Bubreg|organi za izlučivanje štetnih materija]] i [[Reproduktivni sistem|organi za razmnožavanje]].
Anatomija je nauka o građi svih živih bića, ali se u
širem smislu odnosi samo na čovjeka, te označava nauku o građi čovjeka.
Riječ „anatomija“ je grčkog porijekla i ne označava
(kao kod drugih nauka) predmet i svrhu proučavanja nego samo način rada; prevedeno
ta riječ znači „rasijecanje“ ili „seciranje“ pa se u tom, prenesenom smislu
upotrebljava već oko 2000 godine.
'''PODJELA
ČOVJEKOVOG TIJELA'''
Čovječje tijelo je bilateralno simetrično, tj.
središnja linija dijeli tijelo na dvije polovice, koje su simetrične, ali nisu
jednake. To načelo simetrije imaju sva bića, ali i svi predmeti koji se gibaju
u prostoru. Bilateralna simetričnost omogućuje lakše i spretnije gibanje u
prostoru. Iako je svaki organizam biće za sebe, ipak bismo sve ljude mogli
nekako grubo podijelitii svrstati u nekoliko tipova ili konstitucija. To su:
·
Astenička konstitucija; u tom slučaju
je čovjek visokog rasta, dugih udova, sitne glave, dugog lica i relativno malog
trupa
·
Gracilna
konstitucija; tj. čovjek je proporcionalno građen, ali nježan i smanjenih
omjera, osim glave, koja je razmjerno velika
[[File:Human skeleton front hr.svg|thumb|438x438px|Skelet ljudskog tijela
Slika 1.
]]
·
Fibrozna
konstitucija; tj. je ovdje atletskog izgleda, širokih ramena, a nema ni
disproporcije između trupa i udova
·
Piknička
konstitucija; tj. čovjek izgleda kao teški atletičar, velike glave, kratkog
vrata i udova, te širokog izbočenog prsnog koša
·
Limfatička
konstitucija; tj. takav čovjek je blijede kože, jako nerazvijenog limfatičkog
aparata tijela
·
Mješovita
konstitucija; najčešće postoje kombinacije između svih ili barem gore navedenih
tipova.
Konstitucija predstavlja skup morfoloških i
funkcionalnih odlika jedne individue. Prilikom određivanja pojedinih navedenih
konstitucija najodlučniji faktor je omjer (indeks) između pojedinih dijelova
tijela.
'''ODLIKE
OBLIKA ČOVJEČIJEG TIJELA'''
''' '''Karakteristične odlike
čovječjeg tijela su, kao i kod ostalih kičmenjača, prisustvo osnovnog skeleta i
simetričnosti njegovih bočnih polovina. Simetričnost bočnih polovina nije
potpuna, naručito u pogledu rasporeda unutrašnjih organa.
DIJELOVI ČOVJEČJEG TIJELA
Čovječje tijelo je podijeljeno na dijelove i
predjele pomoću konvencionalnih ravni i linija. Njegovi glavni dijelovi su
glava, vrat, trup i udovi- gornji i donji. Izuzimajući udove, ostali dio
čovječjeg tijela sadrži dva uzdužna kanala, od kojih je prednji, utrobni,
znatno širi nego zadnji nervni
'''PODIJELA
NA SISTEME'''
1. KOŠTANI
SISTEM
Koštani sistem je dio organizma koji tvore njegovi
najčvršći sastavni dijelovi: kosti, hrskavice i ligamenta povezani u jednu
cjelinu koju nazivamo kostur. (sl.1.)
Njegov najvažniji sastavni dio, po kome i nosi ime,
jesu svakako, kosti kojih u kosturu ima ukupno 206, i to 170 parnih i 36
neparnih.
2. SISTEM
ZGLOBOVA
Spoj između dvije ili više kostiju naziva se zglob
ili articulus (grčki arthros). Ima ih
različitih kako po veličini tako i po obliku i funkciji. Kretanje u zglobu
naziva se articulatio, ali svi zglobovi nisu jednako pokretni.
3. MIŠIĆNI
SISTEM
Mišićni sistem je dio organizma koji formiraju sve
tri vrste mišićnog tkiva (poprečnoprugasto, glatko i srčano). U prirodi samo
čovjek i životinje posjeduju mišiće. Ono kod čovjeka predstavlja oko 40%
cjelokupne tjelesne mase. Čovjek ima oko 600 mišića.
4. PROBAVNI
SISTEM
Probavni sistem je onaj dio našeg tijela koji služi
za primanje, prenošenje i preradu hrane u našem organizmu, kao i za
odstranjivanje jednog dijela štetnih proizvoda.
5. LIMFNI
SISTEM
Limfni sistem je onaj dio čovječjeg tijela kojem je
povremena zadaća provođenja limfe. Limfa dopunjava funkcije krvi i zamjenjuje
je na onim mjestima u koja krv ne može dospjeti.
6. ŽIVČANI
SISTEM
Živčani sistem je dio čovječjeg tijela koji vrši
koordinativnu funkciju između svih organa u tijelu prenoseći stvorene podražaje
iz moždanih centara na periferiju, dok s druge strane uvjetuje svijest i
omogućuje spoznaju svega što se zbiva bilo u tijelu ili oko njega prenošenjem
osjeta s periferije u moždani centar.
7. SRČANO-
ŽILNI SISTEM
Srčano- žilni ili kardiovaskularni sistem je dio
organizma čija je uloga protjerivanje krvi kroz krvne žile tijela, da bi se
svakom njegovom, pa i najmanjem djeliću doveli kisik i hranjivi sastojci, a iz
njih otplavili suvišni ili štetni produkti, stvoreni radom pojedinih stanica.
8. DIŠNI
SISTEM
Dišni ili respiratorni sistem je dio tijela koji
služi za transport zraka ili, bolje rečeno, smjese plinova u najvažniji njegov
dio- pluća- i natrag. Proces izmjene plinova u našem tijelu naziva se disanje
ili respiracija.
== Vanjski linkovi ==
Line 14 ⟶ 154:
{{Stub-med}}
{{Medicinsko upozorenje}}
{{Commonscat|Gray's Anatomy plates}}Literatura:
Milan Zgrablić, Anatomija i fiziologija, Beograd-
Zagreb, 1985[[Kategorija:Anatomija]]
| |||