Razlika između verzija stranice "Uracil"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)Nastaviće se... |
mNo edit summary |
||
Red 1:
{{Dodaj_infokutiju|}}
'''Uracil''' ('''U''') je jedna od pet [[nukleobaza]] koje učestvuju u pohranjivanju i transferu [[Genetička informacija|genetičke informacije]]. Sadrže je sve kategorije [[RNK]] ([[iRNK]], [[tRNK]] i dr.), gdje zamenjuje [[timin]] koji se nalazi u [[DNK]].
U [[molekula]]ma RNK , uz [[adenin]], [[citozin]] i [[guanin]] on je jedna od četiri [[dušik|dušične]] baze u zapisivanju
Zamjenjujući timin, i uracil obrazuje bazni par sa [[adenin]]om, također ppreko dvostruke [[vodik]]ove veze, ali mu nedostaje [[metil grupa]] koj ima timin. Ove klase [[RNK]] su posrednici u [[transkripcija|prepisivanju]] i [[translacija|prevođenju]] [[genetički kod|genetičke poruke]], u kojoj je uracil jedno od slova.
Za razliku od timina, uracil se lakše degradira u [[citozin]]. Nespecifično, a
[[ImageFileL1|Uracil-3D-balls.png|mini|thumb|200px|Uracil]
[[ImageFileR1 = Uracil-3D-vdW.png|mini|thumb|200px| Uracil-3D]
Line 84 ⟶ 26:
Uracil je [[slaba kiselina]]. Prvi korak [[jonizacija|jonizacije]] uracila nije poznat.<ref name="Zorbach1">Zorbach W. W. (1973): Synthetic procedures in nucleic acid chemistry: Physical and physicochemical aids in determination of structure. Vol 2. Wiley-Interscience, New York.</ref>Negativni naboj je na anionu [[kisik]]a i održava konstantu kiselinske disocijacije: pK<sub>a</sub>]] manje ili jednako 12, bazni pK<sub>a</sub> = -3.4, dok je kiselinski pK<sub>a</sub> = 9.38<sub>9</sub>. U gasovitoj fazi, uracil ima 4 mjesta sa više [[kiselina|kiseline]] nego [[voda|vode]].<ref name="Lee1">Lee, J. K., Kurinovich M. (2005): Mass Spectrom. J. Am. Soc., 13 (8): 985-95.</ref>
== Reference ==
{{reference}}
== Također
*[[Nukleotid]]
*[[Nukleinske kiseline]]
*[[RNK]]
*[[Genetička informacija]]
[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:
|