Verzija na dan 31 decembar 2013 u 16:30 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Bot: Automatska zamijena teksta (-m² +m<sup>2</sup>) ← Starija izmjena		Verzija na dan 2 decembar 2014 u 00:00 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:22 Regen ubt.jpeg\|mini\|Kiša]] '''Padavina''', često i '''oborina''' je grupa [[voda\|vodenih]] čestica u [[tekućina\|tekućem]] ili [[~~krutina~~Čvrsto stanje tvari\|~~krutom~~čvrstom]] stanju koja iz [[oblak]]a pada na tlo. Postoji nekoliko vrsta padavina ([[tuča]], [[snijeg]], [[solika]]) - one koje lebde u [[Zemljina atmosfera\|atmosferi]] i one koje padaju iz [[oblak]]a na tlo. Padavine nastaju [[kondenzacija\|kondenzacijom]] postojeće vlage u zraku. Veličina pojedinih kondenziranih djelića mora prijeći određenu vrijednost kako bi mogla u nekom obliku padavine ponovo pasti na zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se '''kruženje vode''' ''(vidi [[Hidrološki ciklus]])''. Red 14: Većina mjerača količine padavina skuplja oborine na određenim mjestima u mjerne posude. Jedan [[milimetar]] znači, da bi na tlo pao sloj vode od jednog milimetra, kad voda ne bi otjecala. Količina se obično navodi kao l/m<sup>2</sup> (ravne površine). 1mm pri tome odgovara tačno 1 litra/kvadratni metar. Danas se uz pomoć ~~t.zv~~tzv. [[padavinski radar\|padavinskih radara]] može procijeniti ukupna količina oborina na cijeloj određenoj površini, za razliku od klasične (~~točkaste~~tačkaste) metode mjerenja samo na određenim tačkama. To je značajno prije svega za službe koje se bave problemima sprečavanja [[poplava]] (pomoću radarskih procjena verificiraju i kalibriraju se "~~točkasta~~tačkasta" mjerenja). Pored količine padavina, važni su prije svega i [[intenzitet padavina]] i njihovo trajanje. Dugotrajno mjerenje količine padavina ([[klimatologija]]) omogućuje [[statistika\|statističke]] izračune srednje učestalosti oborinskih događaja (prije svega [[pljusak\|pljuskova]]), koji su rezultat međusobnog odnosa intenziteta i trajanja padavina. Red 23: # Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamičkog hlađenja # Prisustvo kondenzacijskih jezgri ''(čvrstih čestica)'' : ::: 3.1. '''Higroskopske čestice''' ''(npr. ~~oceanska~~okeanska ~~sol~~so)'' - proces kondenzacije započinje i prije nego što zrak postane zasićen. ::: 3.2. '''Nehigroskopske čestice''' ''(npr. prašina, čestice dima, pepeo)'' - proces kondenzacije je uslovljen određenim stepenom zasićenosti. === Klasifikacija oborina === '''Konvektivne oborine''' - su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu s tlom (smanjene [[Gustoća\|gustoće]]), vodena para se uzdiže i dinamički hladi tj. kondenzira se (formiranje oborina) '''Orografske oborine''' - su mehanička dizanja vlažnih horizontalnih zračnih struja (isparavanje planinskih lanaca), ~~uslijed~~usljed hlađenja se formiraju oborine. ** '''Ciklonske oborine''' - su rezultat kretanja zračnih masa iz područja visokog tlaka ''([[~~Anticiklona~~anticiklona]])'' u područje niskog tlaka zraka ''([[~~Ciklona~~ciklona]])'', uslijed hlađenja se formiraju oborine. == Zakonitosti prostorne raspodjele padavina == Red 41: \|[[Kiša]] \|\| [[Kap]]i s [[promjer]]om većim od 0.5 mm \|- \|Kišica \|\| kapljice s promjerom manjim od 0.5mm, počevši od oko 0.1 mm, ~~polako~~polahko padaju \|- \|[[Snijeg]] \|\| od temperature oko -12 °C [[vodena para]] se [[kondenziranje\|kondenzira]] direktno u sitne [[kristal leda\|ledene kristaliće]] (~~t.zv~~tzv. [[resublimacija]]), koji se tada vežu u [[snijeg\|sniježne]] pahuljice \|- \|[[Solika]] \|\| zrnca leda nepravilnog oblika veličine 2 - 5 mm, sadrže zrak a mogu nastati zbog snažnih [[vjetar\|vjetrova]] u [[hladna fronta\|hladnoj fronti]]

Razlika između verzija stranice "Padavina"