Razlika između verzija stranice "Sisari"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m clean up, replaced: na primjer → naprimjer using AWB
Red 23:
'''Sisari''' ili '''sisavci''' ([[Latinski jezik|latinski]]: mammalia) su [[Klasa (biologija)|klasa]] [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] koji imaju karakteristiku da imaju ''mliječne žlijezde'', koje kod ženki prave mlijeko za ishranu mladunčadi, te prisustvo dlaka, tj. kose ili krzna i endotermična, tj. ''toplokrvna'' tijela. Mozak reguliše endotermične i cirkulatorne sisteme, uključujući četvero-ćelijsko srce. Sisari sadrže oko 5.500 poznatih [[Vrsta (biologija)|vrsta]], podjeljenih na 1.200 [[Rod (biologija)|rodova]], 152 [[Porodica (biologija)|porodice]] i nekih 46 [[Red (biologija)|redova]], mada ovo varira ovisno o klasifikaciji.
 
Sisari su direktni potomci [[gmizavci|gmizavaca]]. Za neke fosilne ostatke teško je reći kojoj od ove dvije grupe pripadaju. Najočitija osobina sisara je krzno i dlaka, kojim je prekrivena koža.
 
Žive u raznim sredinama na zemlji i u zemlji. Kreću se trčeći, skačući,leteći.
Sisari su dostigli najviši stepen u razvoju.
 
== Razmnožavanje ==
 
Kod većine sisara jedan se mužjak pari s više ženki ili se mužjaci i ženke pare s više partnera.
Skotnost i dojenje za ženke i vremenski i energetski su veoma intenzivni, mužjaci mogu imati više mladunaca nego ženke. Iz toga se kod mnogo vrsta razvilo poligino ponašanje. Relativno malo mužjaka se pari s mnogo ženki, a mnogo mužjaka se uopće ne pari. Posljedica toga su česte i žestoke borbe rivalizirajućih mužjaka za pravo na parenje. U nekim slučajevima mogućnost izbora prepuštena je ženkama. Iz toga proizlaze kod mnogih sisara kompleksni oblici ponašanja ili anatomska obilježja vezana za razmnožavanje. Mnoge vrste karakterizira [[spolni dimorfizam]] , a to znači da su mužjaci često značajno veći i teži od ženki.
 
Prema nekim procjenama oko 3% sisara živi u [[monogamija|monogamnim]] odnosima u kojim se u čitavom razdoblju parenja mužjak pari samo s jednom ženkom. U ovim slučajevima mužjak uglavnom barem djelomično učestvuje u uzgoju mladunaca. Takav oblik ponašanja obično zavisi o uslovima u okolini: ako su resursi skromni, mužjak se pari samo s jednom ženkom i pomaže joj u podizanju mladunaca, a kad je količina hrane obilna, ženka može i sama podići mladunce, pa se mužjak pari s više partnerica.
Red 45:
[[Torbari]] se razlikuju svojim organima za razmnožavanje d viših sisara. Kod njih su ti organi dvostruki. Ženke imaju dva [[uterus]]a i dvije [[vagina|vagine]], a mužjaci imaju rascijepljeni, dvostruki [[penis]] sa [[mošnje|mošnjama]] .
 
Ženke svega 12 do 43 dana nose mladunče. Većina vrsta ne razvija [[posteljica|posteljicu]] , ali kod nekih tobolčara postoji primitivna [[maternica]] (na primjer kod [[koala|koale]] ). Novorođenčad dolazi na svijet kroz porođajni kanal koji kod mnogih vrsta postoji samo za tu svrhu, a rađaju se u nerazvijenom obliku nego mladunčad viših sisara. Porođajna težina im je manje od 1% težine majke i organi su im prisutni tek u samom začetku.
 
Dobro su im razvijeni samo prednji udovi jer podmladak mora vlastitim snagama prepuzati put od izlaza iz porođajnog kanala do majčinih dojki, a majka im uopće ne može pri tome pomoći.
=== Razmnožavanje viših sisara ===
Sisari koji posjeduju [[placenta|placentu]] obuhvataju najveći broj vrsta. Osnovna osobina viših sisavaca je vanjski sloj ćelija oko oplođenog jajašca. Taj sloj predstavlja imunološku barijeru i omogućava dugotrajan rast ploda u majčinom tijelu. Tobolčari nemaju taj sloj ćelija pa trudnoća mora završiti prije nego što [[imunološki sistem]] majke postane dovoljno djelotvoran da prekine trudnoću i izbaci plod "smatrajući" ga nepoženjnim stranim tijelom.
 
Trajanje trudnoće ili skotnost, kao i broj mladunčadi, zavisi o načinu života pojedine vrste. [[Čučavac|Čučavci]] (na primjer [[zvijeri]] i [[glodar]]i ) imaju kraće razdoblje skotnosti i veći broj mladunaca, dok [[potrkušac|potrkučci]] ( npr. [[papkari]] i [[kitovi]] ) dugo nose mladunčad i imaju manji broj mladunaca. Tako na primjernaprimjer skotnost kod nekih vrsta [[hrčak]]a traje samo 16 dana, dok kod [[afrički slon|afričkih slonova]] može trajati do 25 mjeseci.
 
== Podjela ==