Verzija na dan 29 novembar 2014 u 02:15 uredi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits →‎Heritabilnost inteligencije ← Starija izmjena		Verzija na dan 29 novembar 2014 u 02:30 uredi poništi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: ~~{{Nedostaju izvori}}~~ {{Preuređivanje}} Riječ '''inteligencija''' potiče od latinske riječi ''inteligere'' i znači razumijeti, shvatiti. Line 12 ⟶ 11: * računske operacije i shvatanje matematičkog problema * sposobnost korišćenja riječi prilikom govora i pisanja, razumijevanje ideja * moć globalne sposobnosti osobe uključujući svrsihodnu primjenu svih naprijed navedenih sposbnosti.<ref>Gottfredson L. S. (1997): Mainstream science on intelligence (editorial)". Intelligence 24: 13–23. doi:10.1016/s0160-2896(97)90011-8. ISSN 0160-2896.</ref><ref>Neisser U. B. et al, (1998): Intelligence: Knowns and Unknowns". Annual Progress in Child Psychiatry and Child Development, ISBN 978-0-87630-870-7.</ref><ref> Neisser U. hB. et al. (1996):.Intelligence: knowns and unknowns". American Psychologist 51: 77–101. doi:10.1037/0003-066x.51.2.77. ISSN 0003-066X.</ref> * moć globalne sposobnosti osobe uključujući svrsihodnu primjenu svih naprijed navedenih sposbnosti == Procjenjivanje inteligencije == U procjenjivanju inteligencije kao složene psihičke funkcije uzimaju se u obzir opća sposobnost ličnosti (G-faktor ili generalni faktor) i mnoge naročite sposobnosti (S-faktori ili specifični faktori). Inteligencija se ne određuje samo na osnovu izrazite karakteristike jedne određene sposobnosti, ako druge opće sposobnosti nisu prisutne. Tada se obično govori npr. o prosječnoj inteligenciji sa posebnom nadarenošću za neku određenu sposobnost. U ovakvim slučajevima se nerijetko sreće nešto niža inteligencija, nego što bi se možda čak očekivalo. Ovakvo razmatranje podjelom na glavni i na specifične faktore koji određuju inteligentnost osobe nailazi na kritike autora koji se zalažu za multifaktorijalnu teoriju inteligencije, koja u obzir uzima sve relevantne sposbnosti. Line 22 ⟶ 20: Vrijeme u kojem se razvija inteligencija je predmet rasprave i neslaganja među mnogim istraživačima. Dok jedni tvrde da se inteligencija razvija do 15-16 godine, drugi smatraju da se procesi razvoja privode kraju oko 24-25 godine života. Ima autora koji su stanovišta da se inteligencija, a naročito kod pojedinih osoba, razvija čak i poslije 50. godine života. == Mjerenje inteligencije == '''Mjerenje inteligencije''' se vrši primjenom testova inteligencije prilagođenih za određeni uzrast i populaciju i spada u domen rada psihologa. Rezultat testa je '''Količnik inteligencije''' (IQ-Inteligentiae Quotient) koji se dobija dijeljenjem umne (mentalne) starosti dobivene testom (u mjesecima) i dobne ili kalendarske starosti (u mjesecima). Da bi se dobio praktičan broj, dobijeni rezultat se pomnoži sa brojem 100. Line 55 ⟶ 52: Imajući u vidu izložene činjenice, postaju jesnije i [[metodologija\|metodološke]] poteškoće u procjeni stepena inteligencije, posebno kada je riječ o odraslim [[jedinka\|osobama]]. Ni jedna od prihvetljivih mjera u ovoj oblasti, naime, ne može se odnositi ne inteligenciju u cjelini, nogo samo na njene parcijalno testirane komponente. Otuda i potiču i dodatni problemi u proučavanju odgovarajućih relacija, između roditelja i potomaka. == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == *[[Inteligencija i poremećaji inteligencije]]

Razlika između verzija stranice "Inteligencija"