Razlika između verzija stranice "Genom"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)
No edit summary
Red 1:
[[File: NHGRI human male karyotype.png | thumb |Diploidna [[hromosomska garnitura]] ([[jedro|jedarni]] dio genoma) [[čovjek]]a (''2n''=46). Na slici su [[hromosom]]i [[muškarac|muškarca]]. ([[Mitohondrija|Mitohondrijska DNK]] i mitohondrijski [[hromosom]] nisu prikazani.)]]
'''Genom''', u modernoj [[molekulska biologija|molekulskoj biologiji]] i [[genetika|genetici]], je genetički materijal [[organizam|organizma]]. Kodiran je ili u [[DNK]] ili, kod [[RNK virus]]a, u [[RNK]]. Uključuje i [[gen]]e i nekodirajuću [[DNK]], [[nekodirane sekvence]] [[DNK]]/[[RNK]]. Termin ''genom'' je formulirao [[Hans Winkler]], profesor [[botanika|botanike]] na University of Hamburg, [[Njemačka]], [[1920]]. godine.<ref>Winkler H. L. (1920): Verbreitung und Ursache der Parthenogenesis im Pflanzen- und Tierreiche. Fischer Verlag, Jena</ref>''Oxford English Dictionary'' sugerira da je ovo ime nastalo spajanjem riječi ''[[gen]]'' i ''[[hromosom]]''.<ref>{{cite web|title=definition of Genome in Oxford dictionary|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/genome|accessdate=25 March 2014}}</ref> Uz ovu, nekoliko srodnih riječi u [[biologija|biologiji]] (sa sufiksom ''–om'') čine sistematiziranu cjelinu, kao što su: [[biom]], [[rizom]] i savremeniji [[konektom]].<ref>Yadav S. P. (2007): The wholeness in suffix -omics, -omes, and the word om". Journal of biomolecular techniques : JBT 18 (5): 277. PMC 2392988.PMID 18166670.</ref><ref>{{cite journal |last1=Lederberg J., McCray A. T. (2001): "'Ome Sweet 'Omics -- A Genealogical Treasury of Words" |(PDF). journal=The Scientist,15, |7 volume=15|url=http://lhncbc.nlm.nih.gov/lhc/docs/published/2001/pub2001047.pdf |format=PDF}}</ref><ref>Griffiths J. F., Gelbart W. M., Lewontin R. C., Wessler S. R., Suzuki D. T., Miller J. H. (2005): Introduction to Genetic Analysis. W.H. Freeman and Co., New York, ISBN 0-7167-4939-4.</ref>
 
Neki organizmi imaju više kopija [[hromosom]]a: [[diploidija|diploidni]], [[triploidija|triploidni]], [[tetraploidija|tetraploidni]] i tako dalje. U klasičnoj [[genetika|genetici]] takvo stanje je obično kod [[organizam]]a sa [[spol]]nim [[razmnožavanje]]m ([[eukariot]]a), kod kojih [[gamet]]i imaju upola manji broj [[hromosom]]a nego [[Somatologija|somatske]] [[ćelije (biologija)|ćelije]] , a genom je kompletan set [[hromosom]]a diploidne ćelije.
 
Odvajanje [[genetika|genetičkog]] materijala u gamete se postiže odvajanjem rekombiniranih (crossing overom) homologa tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>Griffiths J. F., Gelbart W. M., Lewontin R. C., Wessler S. R.. , Suzuki D. T., Miller J. H. (2005): Introduction to u Genetic Analisis. W. H. Freeman and Co., New York, ISBN 0-7167-4939-4 .</ref> U [[haploid]]nih [[organizam]]a, uključujući i [[ćelije (biologija)|ćelije]] [[bakterija]], [[arhea]], a i [[organele]] ([[mitohoddrija|mitohondrije]] i [[hloroplast]]e) ili [[virus]]e, koji na sličan način sadrže [[gen]]e u jednom ili nizu kružnih ili linearnih lanaca [[DNK]] (ili RNK za [[RNK virus|neke viruse]]). Isto tako termin ''genom'' može se primijeniti i konkretno, znači – ono što je pohranjeno u kompletnom [[jedro|jedru]] (''[[nuklearni genom]]''), ali također i za ono što je pohranjeno u [[organela]]ma koje sadrže vlastitu [[DNK]], kao ''[[mitohondrijski genom]]'' ili ''[[hloroplast|hloroplastni genom]]''. Pored toga, genom se može sastojati i od ne-[[hromosom]]skih [[genetika|genetičkih]] elemenata, kao što su [[virus]]i, [[plazmid]]i i [[transpozon]]i.
 
Kad se kaže da je genom kod biseksualnih [[vrsta]] ''sekvenciran'', to se obično odnosi na utvrđivanje sekvence jednog seta [[autosom]]a, a i sve [[hromosom|spolne hromosome]] koji zajedno predstavljaju oba moguća spola. Odnosi se i na jednospolne [[vrsta|vrste]], kada se opisuje kao ''genom sekvenca''. Kolokvijalni izraz ''genetička kozmetika'' se ponekad koristi da označi genom određenog pojedinca ili organizma.