Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Britansko mandatno područje u Mezopotamiji"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m ref
m clean up, replaced: vazduhoplo → zrakoplo (2) using AWB
Red 67:
Osnivanjem Iraka 1918-19. godine, došlo je do nemira u području pod upravom Britanaca. U Nadžafu je osnovana organizacija ''Jamiyat an Nahda al Islamiya'' (Liga islamskog buđenja). ''Al Jamiya al Wataniya al Islamiya'' (Muslimanska nacionalna liga) je mobilizirala narod u tom području na pobunu protiv nove vlasti. U februaru 1919. u [[Bagdad]]u su [[Šiitski islam|šiitsk]]i trgovci, [[Sunitski islam|sunitski]] prosvjetnici i službenici, šiitski i sunitski vjerski službenici, zajedno sa iračkim oficirima su osnovali organizaciju ''Haras al Istiqlal'' (Čuvari nezavisnosti). Grupa Istiqlal je imala svoje članove u gradovima [[Kerbela]], Nadžaf, [[Kut]] i [[Hila]].
 
Ustanak protiv Britanaca, organizirali su imam iz Kerbele Širazi i njegov sin Mirza Muhamad Riza. Objavljivanjem [[Fetva|fetve]], pozvao je [[muslimani|muslimane]] u pobunu, navodeći da po islamskom pravu nije dozvoljeno trpiti vlas nemuslimana, te je pozvao je na [[džihad]] protiv Britanaca. U julu 1920. je počela pobuna u [[Mosul]]u, te se proširila na jug u dolinu [[Eufrat]]a. Južna plemena, zbog visoke težnje prema političkoj autonomiji, brzo su prihvatila poziv i priključili se pobuni, mada nisu zajedno djelovali, što je i smanjilo učinak u borbi. U naredna tri mjeseca u Iraku je vladala anarhija, sve do gušenja pobune od strane [[Royal Air Force|britanskog vazduhoplovstvazrakoplovstva]].
 
Iračka pobuna protiv Britanaca iz 1920. (''Ath Thawra al Iraqiyya al Kubra'') je bila prekretnica u modernoj historiji Iraka, jer su prvi put suniti i šiiti, pripadnici raznih plemena i građanska klasa borili se za zajedničku ideju. Zgog toga se ova pobuna smatra završetkom starih sukoba, te osnovu za stvaranje nacionalne države i samostalnog Iraka.
Red 74:
[[Datoteka:Coronation of Prince Faisal as King of Iraq, 1921.jpg|mini|deso|Krunisanje prvog iračkog kralja [[Kralj Fejsal I od Iraka|Fejsala I]] 1921. godine]]
 
Na [[Kairska konferencija 1921.|konferenciji u Kairu 1921.]] Britanci su donijeli osnovice političke strukture Iraka, koja će trajati sve do [[14-julska revolucija|14-julske revolucije]] iz 1958. godine. Za prvog iračkog kralja iz [[Hašemit|hašemitskehašemit]]ske dinastije postavljen je [[Kralj Fejsal I od Iraka|Fejsal I]], sin [[Hussein ibn Ali|Huseina ibn Alija]], bivšeg [[šarif]]a [[Mekka|Mekke]]. Ustanovljena je i iračka vojska. Održavanjem [[plebiscit]]a, za potvrdu izbora kralja, Britanci su postavili osobu, koja će u svim političkim i vjerskim strukturama naći podršku, a biti dovoljno lojalan Britancima. Na plebiscitu se izjasnilo 96 % za Fejsala. Civilnu upravu je imao [[Britansko mandatno područje u Mezopotamiji#Visoki komesari UK za Irak|visoki komesar UK za Irak]], a prvi je izabran [[Percy Zachariah Cox]].
 
Sprovođenje odluka kairske konferencije, nastavljeno je [[Britansko-irački ugovori|Britansko-iračkim ugovorom]] iz 1922. godine, kojim se produžava britanska uprava nad Irakom. Uslijed pritiska protubritanskih vjerskih službenika i iračkih nacionalista, Fejsal I je pokušavao dogovorima, skratiti trajanje uprave. Znajući da je iračka monarhija ovisna od podrške Britanaca, a željeći izbjeći sudbinu i raspad monarhije kao u Siriji, Fejsal I je vodio prilagodljivu politiku sa Britancima. Dvadesetogodišnji ugovor, potpisan u oktobru 1922. određivao je da irački kralj poštiva britanske savjete, koji se tiču britanskih interesa, te da se slijedi nametnuta financijska politika, sve dok je Irak u [[deficit]]u u platnoj bilanci sa [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]]. Ugovor obavezuje Irak, da su britanski službenici zastupljeni u svih 18 ministrarstava, kao inspektori ili kontrolori. Kasniji financijski dogovor, odredio je da Irak plaća britanske političare u polovičnom iznosu, a Britanci se obavezuju na vojnu pomoć, te podržavaju prijem Iraka u [[Društvo naroda]]. Ugovor je vezao privredno i politički za Veliku Britaniju, te je Irak ostao ovisan od strane pomoći.
 
1. oktobra 1922. godine britansko vazduhoplovstvozrakoplovstvo je osnovalo ''RAF Iraq Command'', komandu koja je imala kontrolu nad svim britanskim snagama u Iraku.<ref>[http://www.rafweb.org/Cmd_O3.htm rafweb.org]</ref> Odluka na kairskoj konferenciji o osnivanju iračke armije, bila je važna za stabilnost Iraka, u kom druge strukture nisu funkcionisale. Armija je dobila na značaju i uticaju, dok je politički sistem Iraka, bio pogođen privrednim i političkim krizama. Armija je bila podijeljena na visoke oficire, pretežno sunitskog porijekla, koji su služili još u osmanlijskoj vojsci i nižih oficira šiitskog porijekla.
 
== Visoki komesari UK za Irak ==
Red 92:
Potpisivanjem [[Britansko-irački sporazum|Britansko-iračkog sporazuma]] i rješenjem [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]], iračka je politika dobila na novoj dinamici. Porastom standarda i promjenom socijalnih struktura, stvarala se nova klasa sastavljena od sunitskih i šiitskih zemljoposjednikam koji su konkurisali gradskim strukturama, oficirima i novoj birokraciji, stvorenoj od iračke uprave. Kako su te strukture bile postavljene od strane Britanaca ili u slučaju armije, sastavljene od bivših osmanlijskih oficira, sukob tih dviju klasa bio je neizbježan, a vladi u Bagdadu je nedostajao legitimitet većine, pogotovo zbog nedostatka demokratske tradicije u Iraku. Uprkos donošenju Ustava, biranju skupštine, iračka politika je bila raspodjeljena između grupacija i članova važnijih klanova. Nedostatak širih političkih institucija, kao i jačanje nacionalističkih struktura, spriječile su dalji demokratski razvoj.
 
[[Britansko-irački sporazum]] iz 1930. godine predvidio je usku suradnju dviju zemalja u svim pitanjima vanjske politike, te vojnu pomoć u slučaju rata. Irak je garantirao Britancima korištenje vojnih baza u blizini [[Basra|Basre]] i kod [[Al Habanijah|Al Habanijaha]]a, te pravo na prolaz vojnih trupa. Sporazum je potpisan na rok od 25 godina i stupio je na snagu prijemom [[Kraljevina Irak|Kraljevine Iraka]] u [[Društvo naroda]] 3. oktobra 1932.
 
==Nezavisnost==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Britansko_mandatno_područje_u_Mezopotamiji"