'''Lisp''' je porodica [[računaloračunar|računalnihračunarskih]] [[računalnoračunarsko programiranje|programskih]] [[programski jezik|jezika]] sa dugom historijom i istaknutojistaknutom sintaksisintaksom zasnovanoj na zagradama. Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabikoristi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poputPoput Fortrana, Lisp se jako mnogo promijenio od svojih ranih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tokom historije. Danas su najpoznatiji dijalekti Lispa [[Programski jezik opće namjene|opće namjene]] [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]].
Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalneračunarske programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvo, uključujući [[stablo (struktura podataka)|stablastihstablaste podatkovnihpodatkovne strukturastrukture]], [[Sakupljanje smeća|automatskogautomatsko upravljanjaupravljanje memorijom]], [[tip podatka|dinamičkogdinamičko tipiziranjatipiziranje]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranogorijentirano programiranjaprogramiranje]] i [[samoprevoditeljsamoprevodilac|samoprevođenjasamoprevođenje]].
Naziv ''Lisp'' vučevodi porijeklo od engl.engleskog pojma ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam izvorni kod [[Lisp]] izvorni koda je sačinjen od listi. Kao posljedica toga, Lisp programi mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka, što dovodi do sistema [[makro]]a koji programerima dopušta stvaranje nove sintakse pa čak i "[[progrmskiprogramski jezik specifične domene|male jezike]]" ugrađene u Lisp.
Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lahko prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan je preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih listi. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao lista sa imenom funkcije ili operatora na početku, nakon kojih slijede argumenti - primjericenaprimjer funkcija ''f'' koja prima tri argumenta može biti pozvana rabećikoristeći <CODE>(f x y z)</CODE>.
