Verzija na dan 19 februar 2014 u 12:03 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" ← Starija izmjena		Verzija na dan 24 oktobar 2014 u 00:50 uredi poništi Munjabot~usurped (razgovor \| doprinosi) 18.380 edits m Bot: Automatska zamijena teksta (-<references/> +{{reference}} & -<references /> +{{reference}} & -opšt +opć & -[[Category: +[[Kategorija: & -[[File: +[[Datoteka: & -[[Image: +[[Datoteka: & -&npsb; + & -lako +lahko & -meko +mehko & -hromoz +hromos &... Novija izmjena →
Red 6: Antitijela su prisutna u [[krv]]i, [[limfa\|limfi]], tkivima te u membranama sluzokože. Antitijela uglavnom ne "prepoznaju" cjelokupnu strukturu antigena nego jedan te isti karakteristični dio tzv. antigen determinantu ([[epitop]]). Mjesto na antitijelu koje služi za vezivanje na antigen naziva se paratop. Pri kontaktu sa antigenom antitijelo provodi tzv. humoralnu imunu reakciju. Svako antitijelo se sastoji od dva jednaka teška lanca (''heavy chains, H'') i dva laka lanca (''light chains, L'') koji su kovalentnim disulfidnim mostovima međusobno povezani u strukture oblika slova (Y). Jedan lagani lanac se sastoji od jedne promjenjive i od jedne konstantne domene. Teški lanci imaju jednu varijabilnu i 3 ili 4 konstantne domene. Varijabilne domene jednog teškog i jednog ~~lakog~~lahkog lanca grade mjesto vezivanja antitijela na antigen. To mjesto će se zatim specifično vezivati na odgovarajuće mjesto vezivanja na antigenu po principu "odgovarajućeg ključa za odgovarajuću bravu". Mala je vjerovatnoća da dva, metaforički rečeno, različita ključa imaju strukturu koja odgovara istoj bravi, odnosno mjestu vezivanja na antigenu, iako se i to može desiti. Na tom fenomenu počiva objašnjenje razvoja autoimunih oboljenja. Veza izmedu epitopa na antigenu i antitijela je nekovanlentna.

Razlika između verzija stranice "Antitijelo"