Razlika između verzija stranice "Biološka raznolikost"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
Preusmjerenje |
||
Red 1:
'''Biološka raznolikost''' (''bioraznolikost'', ''biološki diverzitet'') - ''biodiverzitet'' (grč. βiοs - ''bios'' + lat. ''diverssus'', particip prošli od ''dīvertere'' = da se skrene) je pojam koji opisuje činjenicu da na našoj planeti nisu nikad postojala, ne postoje, niti (teorijski) mogu postojati dva biološki istovjetna živa sistema. Bioraznolikost izumrlih i postojećih oblika života i njihovih zajednica možemo proučavati na razini sveukupnog živog svijeta i viših [[sistematske kategorije|sistematskih kategorija]] (organizacionih tipova ili [[porodica]], naprimjer), među posmatranim [[vrsta]]ma živih bića ili među istovrsnim [[jedinka]]ma i njihovim različito definiranim skupinama. Dakle, Biodiverzitet je, dakle, sveukupno stanje i ukupni biološki potencijal promjenljivosti žive supstance na [[Zemlja|Zemlji]].
Globalno gledajući, biodiverzitet se može opisivati na više polaznih razina i pripadajućih definicija:
*''specijski diverzitet'' je definiran brojem različitih vrsta u posmatranom prostoru i vremenu,
*''intraspecijski diverzitet'' pedstavlja biološku heterogenost unutar svake vrste, a njegova osnova je
*''[[genetika|genetički diverzitet]], dok je
*''[[ekološki biodiverzitet]]'' (ekološki diverzitet) određen učestalošću različitih [[biocenoza]], [[ekosistem]]a i viših stupnjeva [[ekologija|ekološke]] integracije.
[[Biologija|Biološke]] [[nauka|nauke]] koje se posebno intenzivno bave problemima, uzrocima i posljedicama (tj. prirodom, procesima i pojavama promjenljivosti životnih formi) – kao osnovnu jedinicu proučavanja uzimaju vrstu, odnosno intraspecijski i interspecijski biodiverzitet.
==Reference==▼
Iako u tom pogledu postoje različite procjene, smatra se da je do danas na našoj planeti poznato preko milion životinjskih i pola miliona biljnih vrsta, a da, skupa sa neopisanim oblicima, taj broj doseže opseg i 3–10 miliona. Jedna od njih je i vrsta ''Homo sapiens'' (“čovjek razumni”), koja obuhvata sve ljude današnjice i njihove neposredne fosilne pretke.<ref>Cockell C. (2006). Biological processes associated with impact events ESF IMPACT (1. ed.). Berlin: Springer Verlag, ISBN 978-3-540-25735-6.</ref><ref>Dasmann R. F. (1968) A Different kind of country. MacMillan Company, New York, ISBN 0-02-072810-7.</ref><ref>Wilson E. O., Peter F. M. Eds (1988): Biodiversity. National Academy Press, New York, ISBN 0-309-03783-2 ; ISBN 0-309-03739-5 (pbk.), online Edition.</ref><ref>Global Biodiversity Assessment (1995): Biodiversity, Glossary of terms related to the CBD – UNEP, Annex 6, Glossary. Belgian Clearing-Hous, Bruxelles, ISBN 0-521-56481-6.</ref><ref>Hawksworth D. L. (1996). Biodiversity: measurement and estimation. Springer Verlag Stuttgart, ISBN 978-0-412-75220-9.</ref><ref>Edward O., Wilson E. O. (2002). The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, ISBN 0-679-45078-5.</ref><ref>Rashid H. M., Scholes R., Ash N. (2006). Ecosystems and human well-being: current state and trends : findings of the Condition and Trends Working Group of the Millennium Ecosystem Assessment. Island Press, ISBN 978-1-55963-228-7.</ref><ref>Van Dyke F. (2008). Conservation Biology: Foundations, Concepts, Applications, 2nd ed. Springer Verlag, Suttgart, ISBN 978-1-4020-6890-4.</ref><ref>Hunter M. L. (1996). Fundamentals of Conservation Biology. Blackwell Science Inc., Cambridge, Massachusetts. ISBN 0-86542-371-7.</ref><ref>Levin, S. Encyclopedia of Biodiversity. San Diego: Elsevier Academic Press, ISBN 9780123847195.</ref><ref>Leveque, C. & J. Mounolou (2003) Biodiversity. New York: John Wiley. ISBN 0-470-84957-6</ref><ref>Margulis, L., Dolan, Delisle, K., Lyons, C. Diversity of Life: The Illustrated Guide to the Five Kingdoms. Sudbury: Jones & Bartlett Publishers. ISBN 0-7637-0862-3</ref><ref>What is biodiversity?. United Nations Environment Programme, World Conservation Monitoring Centre.</ref>
Ispoljavanje bioraznolikosti unutar svake ima naglašene prostorne i vremenske dimenzije. Naučno je dokazana i na prvi pogled uočljiva činjenica da su – u istom vremenskom “presjeku” (trenutku) promatranja – različiti živi sistemi, tj. ljedinke i grupe (populacije. npr.)) međusobno biološki nejednaki po nizu svojstava. Taj sveprisutni fenomen se opisuje kao sinhronična (istovremena, istodobna) promjenljivost. Budući da je njena osnovna odrednica prostor, češće se označava kao spacijalna (prostorna) promjenljivost. S druge strane, termin alohronična (raznovremena, neistovremena) promjenljivost opisuje pojavu dinamične raznolikosti istih živih sistema – jedinki i grupa – u vremenu, tj. činjenicu da nijedan od njih danas biološki nije ono što je bio “juče” niti je onakav kakav će biti “sutra”. Prema svojoj osnovnoj dimenziji – vremenu, ovakva promjenljivost se označava i kao temporalna (vremenska). Ukupni slijed ('''proces''') promjena jedinke, od začeća do smrti, označava se kao [[ontogeneza]] (ontogenetska promjenljivost), a '''proces''' historijskog mijenjanja prirodnih bioloških skupina je [[filogeneza]] (filogenetska promjenljivost). '''Nauka''' o ontogenezi je [[ontogenija]], a o filogenezi – [[filogenija]].
Biodiverzitet obuhvata I ''varijabilnost'' i ''varijaciju'' (lat. ''varius'' = različit). Ovi termini se u našem jeziku obično poistovjećuju i međusobno i sa pojmom promjenljivosti uopće. Međutim, u svom izvornom značenju, oni imaju diferenciranu primjenu:
*varijabilnost (engl. ''variability'') opisuje sposobnost i pojavu '''vremenskog''' (alohroničnog) mijenjanja '''istih''' živih sistema (jedinki i grupa), dok se
*varijacija (engl. ''variation'') primarno odnosi na '''prostornu''' ili sinhroničnu nejednakost '''različitih''' bioloških sistema.<ref>Burns E., Kind F., Meister K., Noack W. (1989): Das Biobuch. Verlag Moritz Diesterweg, Frankfurt am Main.</ref><ref>Cavalli–Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The Genetics of Human Populations. Dover Publications, Mineola, New York.</ref><ref>Hennig W. (2002): Genetik. Springer–Verlag, Berlin, Heidelberg.</ref><ref>King R. C., Stansfield W. D. (1999): A Dictionary of Genetics. Oxford University Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-509441-7; ISBN 0-19-509442-5 (pbk).</ref><ref>Lawrence E., Ed. (1999): Henderson's Dictionary of Biological Terms. Longman, London.</ref><ref>Mayr E. (1970): Populations, Species, and Evolution. Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Mayr E. (1988): Toward a New Philosophy of Biology – Observations of an Evolutionist. Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Rieger R., Michaelis A., Green M. M. (1991): Glossary of Genetics and Cytogenetics – Classical and Molecular. Springer–Verlag, Berlin.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958—9344-2-6.</ref>
▲== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
*[[
*[[Ekologija]]
*[[Sistematika]]
[[Kategorija:Biologija]]▼
*[[Evolucija]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.greenfacts.org/biodiversity/index.htm Greenfacts]
* [http://www.actionbioscience.org/index.html ActionBioscience], Projekat Američkog instituta za biološke nauke.
* [http://www.biodiv.org/convention/ Konvencija o biološkoj raznolikosti]
* [http://www.law-ref.org/CBD/index.html Konvencija biološke raznolikosti pri law-ref.org] - Indeksirano.
* [http://plato.stanford.edu/entries/biodiversity/ Stanfordova enciklopedija: bioraznolikost]
* [http://stort.unep-wcmc.org/imaps/gb2002/book/viewer.htm Biogeografija bioraznolikosti], Interaktivno.
▲[[Kategorija: Biologija]]
| |||