Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Rasizam"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
D
mNo edit summary
Red 4:
 
== Izvori, priroda i posljedice rasizma ==
Rasizam je kvazi[[nauka|naučna]] teorija vrijednosne segregacije ljudskih skupina prema kojoj njihova psihobiološka svojstva odlučujuće određuju i ukupne [[bioantropologija|bioantropološke]] potencijale, sociokulturni razvoj i [[Historija|historijsku]] ulogu. Počiva na pogrešnim ili pogrešno interpretiranim [[Genetika|genetičkim]], sociobiološkim, [[selekcija|selekcijskim]] i drugim pretpostavkama – tendenciozne i ideologizirane – grupne diskriminacije. Tu “[[ZnanostNauka|znanstvenunaučnu]]” besmislicu produbljuje apsolutnim poistovjećivanjem grupnih i individualnih [[osobina|osobinâ]]. Prema [[Rasisti|rasistima]], svaki pripadnik (njihove sopstvene!) “superiorne” skupine je u svim elementima svog [[Bioantropologija|bioantropološkog]] i sociokulturnog bića nadmoćno vredniji od bilo kog člana podređene (“inferiorne”) grupe. Traženjem neutemeljenih veza između bioloških (genetičkih) i kulturnih grupnih svojstava, posebno u oblasti [[Inteligencija|inteligencije]], [[Ponašanje|ponašanja]], općih [[Mentalne sposobnosti|mentalnih sposobnosti]] i [[Karakter ličnosti|karaktera ličnosti]], oni “rasnoj superiornosti” daju značenje i urođene i nepromjenljive vrijednosti.<ref>Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.</ref>
 
Izvorni uzroci “[[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]” su primarno društvene i ekonomske prirode, a njeni suštinski ciljevi su u svestranoj eksploataciji potlačenih skupina. Njena žrtva mogu biti i tzv. “društvene rase”, koje imaju veoma malo zajedničkog sa bioantropološkim smislom međugrupnih razlika. Tako “društvena rasa” može biti definirana kulturnim, religijskim, ekonomskim ili bilo kojim drugim osobenostima koje joj daju prepoznatljiva grupna obilježja. U takvim slučajevima, rasizam primjenjuje obrnutu logiku sopstvenih izvornih načela: prema lažnoj postavci da su kulturne karakteristike posljedica djelovanja nasljednih bioloških činilaca i ispoljavanja određenih sociokulturnih posebnosti diskriminirane grupe izvodi se zaključak o njenoj zasebnoj “rasnoj” pripadnosti.<ref>Boaz N. T., Almquist A. J. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, ISBN 0-13-080793-1.</ref>
 
Obespravljene ljudske skupine rasisti najčešće smatraju manje vrijednim, biološki ([[Genetika|genetički]]) i kulturno inferiornim, intelektualno nesposobnim, lijenim i nedozrelim. Nasuprot tome, najširi slojevi progresivne naučne i kulturne – civilizirane javnosti su uvjereni da se budućnost čovječanstva može razumno graditi samo na temelju objektivnih znanstvenihnaučnih činjenica, koje već decenijama ističu najugledniji svjetski antropolozi i genetičari.<ref>Cavalli-Sforza L. L., Menozzi P., Piazza A. (1994): The history and geography of human genes. Princeton University Press, Princeton, ISBN 0-691-02905-9.</ref><ref>Cavalli-Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The genetics of human populations. Dover Publications, Mineola, New York.</ref><ref>Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races. Edition Hachete, Paris.</ref><ref>Coon C. S., Garn S. M., Birdsell J. B. (1950): Races. Thomas, Sprigfild.</ref>
 
U ekstremnim formama, rasizam se ispoljava u historijskim periodima i područjima u kojima određena “rasno”, etnički, religijski, socijalno, ekonomski (ili drugačije) definirana skupina na taj način pokušava opravdati i dokazati svoje apriorno ”pravo” na povlašten sociobiološki, kulturni i opći društveni položaj.<ref> Adams M. et al (2013): Readings for diversity and social justice, 3rd Edition. Routhledge, Taylor & Francis Group, New York, ISBN-13: 978-0415892940, ISBN-10: 0415892945</ref>
Prve evidencije o “rasnoj” diskriminaciji potiču još iz [[Antička vremena|antičkih vremena]], kada su [[Grci]] i [[Jevreji]] ostale ljudske skupine svrstavali u ”manje vrijedne” [[Barbari|Barbare]] i goje. Socijalna segregacija je naročito izražena kod [[Indijanci|Indijaca]], kod kojih ”superiorne” [[kaste]] čine vladajući arijevski sloj, a pokorena “rasa” dravida obuhvata sve ”niže” kaste. Posebno intenzivno, rasizam buja u XVI i XVII vijeku, u vrijeme nehumane opće diskriminacije domorodaca novootkrivenih područja i kontinenata. [[Crnci|Crnce]], [[Indijanci|Indijance]] i druge “rasne skupine”, [[kolonije|kolonizatori]] smatraju manje vrijednim i, bez izuzetka, biološki i kulturno inferiornim. Paralelno s tim i brutalnom tiranijom, eksploatatori radne snage i prirodnih resursa organizovano i sistematski onemogućavaju procese kulturnog, ekonomskog i nacionalnog osvješćivanja, odnosno opće emancipacije izrabljivanih naroda.
 
Teorijsku osnovu novijeg rasizma formulisao je Gobineau (francuski diplomata i književnik) tridesetih godina XIX vijeka. Ona počiva na znanstvenonaučno apsurdnoj tvrdnji da su “rasna obilježja” nepromjenljiva i da su određeni narodi trajni i isključivi nosioci osobitih sposobnosti (koje imanentno posjeduje svaki njihov pripadnik). Svojom nesuvislom tezom o superiornosti ”dolihokefalne” (dugoglave) “rase” u velikoj mjeri je inspirisao i usmjerio mnoge kasnije rasističke teorije. Neslavan i relativno uticajan doprinos razvoju rasizma krajem XIX i početkom XX vijeka dali su socijaldarvinisti, a posebno poljski pravnik i sociolog Glumpowicz. Prema njima, cjelokupna evolucija čovječanstva suštinski je usmjeravana darvinističkom selekcijom u “međurasnoj” ”borbi za opstanak”.
 
Savremene forme rasizma su posebno bile izražene u južnoafričkom [[aparthejd|aparthejdu]] (ideologiji i praksi donedavno vladajuće bijele manjine) i određenim rasističkim organizacijama, koje (poput [[Ku Klux Klan| Ku Klux Klana]] - KKK u [[SAD]]) različitim vidovima zastrašivanja, terorizmom i ubistvima žele ”obojene” primorati na slijepu poslušnost i prihvatanje statusa opće inferiornosti.
Red 70:
{{reference}}
 
== VidiTakođer takođerpogledajte ==
* [[Fašizam]]
* [[Neofašizam]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Rasizam"