Verzija na dan 15 septembar 2014 u 22:19 uredi 178.77.24.200 (razgovor) m ← Starija izmjena		Verzija na dan 16 septembar 2014 u 12:38 uredi poništi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits D Novija izmjena →
Red 1: '''Osobina''' je element opisa jedinki i grupa živih bića. Induvidualna [[biologija\|biološka]] promjenljivost ([[biodiverzitet]]) svake [[vrsta\|vrste]] živih bića obuhvata sve komponente individualne osobenosti ili individualnosti i grupne samobitnosti u morfološko–anatomskom, biohemijsko–fiziološkom Ii svakom drugom smislu, od razine [[molekula\|molekule]] do životnih zajednica i viših stupnjeva [[ekologija\|ekološke]] integracije. == Definicija == Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u našem jeziku najčešće upotrebljavaju termini: ''osobina'', ''svojstvo'', ''odlika'', ''značajka'', ''obilježje'', ''oznaka'', ''karakter'', ''karakteristika'' i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, '''opažajne prirode''', tj. odabrani dio '''našeg viđenja ili mjerenja''' stvarnog stanja organizma ili grupe. Kada je riječ o individualnoj promjenljivosti, noga, list ili kapsula, npr., nisu osobine, nego organi na kojima možemo zapaziti mnoštvo osobina kao što su: ukupna dužina, proporcije i obimi pojedinih dijelova, stupanj i raspored pigmentacije, jačina i ogroman broj drugih elemenata njenog opisa. Slično tome, ~~ljdsko~~ljudsko oko (npr.) je organski aparat, a neke od osobina su mu: veličina, oblik, boja dužice, razne funkcionalne (ne)sposobnosti itd. Krv je tečno tkivo čije su značajke: ukupna količina u organizmu, broj eritrocita, leukocita ili trombocita u jedinici zapremine, koncentracija šećera ili nekih drugih supstanci, grupna specifičnost eritrocita (krvne grupe), koncentracija hemoglobina i mnoge druge. Iako počivaju na individualnim, grupne osobine predstavljaju novi kvalitet i viši nivo promjenljivosti, pa imaju drugačije metode posmatranja i mjerenja. Red 9: Sasvim pojednostavljeno, može se zaključiti da cjelokupna [[biologija]] počiva na proučavanju individualnih osobina, od molekulskog nivoa do cjelovitog [[organizam\|organizma]] i njegovih odnosa sa životnom sredinom. Prirodu variranja individualnih svojstava u posmatranoj grupi osoba možemo opisati prema različitim kriterijima. Osnovno zapažanje o pojedinačnim osobinama jeste da se neke od njih kod svih pripadnika proučavane grupe javljaju u jednoj jednoobraznoj formi ili ''varijanti'', druge – u dvije, a ostale u tri ili više međusobno različitih varijanti (''fenotipovâ'', ''varijabli'', ''modalitetâ'', ''oblikâ ''). Na osnovu toga, sva svojstva ljudskog organizma možemo svrstati u ''monomorfna'' (crvena boja krvi, npr.), ''dimorfna'' (''Rh'' sistem krvnih grupa: ''Rh''<sup>+</sup> i ''Rh''<sup>-</sup>) i ''polimorfna'' (niz varijanti tjelesne visine, npr.); pojam i proučavanje promjenljivosti se (naravno) odnose samo na dimorfna i polimorfna obilježja. Prema prirodi unutargrupne promjenljivosti (''tipu varijacije''), sve osobine se mogu podijeliti na dvije osnovne, izuzetno raznorodne kategorije: ''kvalitativne'' i ''kvantitativne''. == Kategorizacija== '''Kvalitativne''' (kakvoćne) '''osobine''' (lat. ~~‘’qualitas’’~~''qualitas'' = kakvoća, vrsnoća, vrednoća, odomaćeno kao: kvalitet) u posmatranoj grupi organizama variraju diskontinuirano (nepovezano, isprekidano), bez prijelaznih modaliteta između pripadajućih ''varijanti'' – ograničenog broja. Pošto svaki organizam po tom svojstvu alternativno pripada samo jednoj od tih varijanti, ovakva promjenljivost se označava i kao diskontinuirana ili alternirajuća (lat. ''alternum'' = drugo od dvoje; alternativa = jedna od dvije mogućnosti po principu ''ili – ili'', tj. da li neka osoba ima ili nema odabranu varijantu posmatranog svojstva, bez obzira na mogući broj ostalih varijanti).<ref>Mader S. S. (2000): Human Biology. McGraw–Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0.</ref> <ref>Cavalli–Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The Genetics of Human Populations. Dover Publications, Mineola, New York, ISBN 0-486-40693-8.</ref><ref>Boaz N. T., Almquist A. J. (1999): Essentials of Biological Anthropology. Prentice Hall, New Jersey, ISBN 0-13-080793-1.</ref> <ref>Boaz N. T., Almquist A. J. (1999): Essentials of Biological Anthropology. Prentice Hall, New Jersey, ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija - Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref> Ako (npr.) u humanim [[populacija]]ma promatramo unutargrupnu različitost po [[krvne grupe\|krvnim grupama]] [[ABO sistem]]a, odgovarajućom laboratorijskom pretragom ćemo pouzdano utvrditi da svaki ispitanik pripada isključivo jednom od četiri glavna [[fenotip]]a ove osobine: ''A'' ili ''B'' ili ''AB'' ili ''O'' krvnoj grupi, a nikada nekoj (nepostojećoj!) "međugrupi". Ovakav tip promjenljivosti čovjeka (npr.) je karakterističan za mnogobrojna dimorfna i polimorfna svojstva kao što su: ''ABO'', ''[[MN]]''(''S''), ''[[Rh]]'' i drugi sistemi krvnih grupa, viđenje boja (''normalno'' – ''defektno''), boja očiju (''crne'' – ''smeđe'' – ''zelene'' – ''sive'' – ''plave'' – ''albino'') itd. Line 21 ⟶ 20: Kvantitativnu promjenljivost ispoljava ogroman broj izrazito polimorfnih – mjerljivih i brojljivih morfološko–anatomskih, biohemijsko–fizioloških i ostalih svojstava živih organizama. '''Prema "karakteru karaktera"''', tj. prirodi i razini ispoljavanja ~~(''karakteru karaktera'')~~, sve osobine (i kvalitativne i kvantitativne) mogu se svrstati u ''morfološke'', ''biohemijske'', ''fiziološke'', ''etološke'' i dr., ili pak u “kombinovane” kategorije kao što su: ''morfo–fiziološke'', ''biohemijsko–fiziološke'' i sl.<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija - Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref> == Reference == {{reference}}

Razlika između verzija stranice "Osobina"