Magmatske stijene: razlika između verzija

m
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
m (Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte")
mNo edit summary
 
== Geološki značaj ==
Magmastke stijene čine približno 95% gornjeg dijela [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] kore, ali njihovanjihovo obilje skriveno je na Zemljinoj površini relativno tankim, ali raširenim slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih]] i [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]].
 
Magmatske stijene su geološki značajne jer:
* njihova ''apsolutna'' starost može biti dobivena iz različitih oblika [[radiometrijsko datiranje|radiometrijskog datiranja]] i na taj način može biti uspoređena s okolnim geološkim slojevima, koje pomoću toga možemo smjestiti u određeni vremenski okvir koristeći geološke principe određivanja relativne starosti;
* njihova obilježja su obično karakteristična za specifični tektonski okoliš, što omogućuje tektonsku rekonstrukciju
* ponekad u posebnim okolnostima oni su nositeljinosioci važnih mineralnih ležišta, npr. [[volfram]]a, [[kositar|kositrakalaj]]a i [[Uranij|uranija]] koji su obično vezani za [[granit]]e, dok su rude poput [[hrom]]a i [[platina|platine]] vezane za [[gabro]]ide.
 
== Oblici i pojavljivanje ==
 
=== Intruzivne magmatske stijene ===
'''Instruzivne magmatske stijene''' nastaju iz magme koja se hladi i skrutnjava unutar Zemlje. Okružena ssa već postojećim stijenama, magma se polaganopolahko hladi, što rezultira u krupnozrnatosti ovih stijena. Najčešće se mineralna zrna u ovakvim stijenama mogu razlikovati golim okom. Intruzivne stijene mogu se podijeliti s obzirom na oblik i veličinu intruzivnog tijela te njegov odnos prema ostalim formacijama u koje prodire. Tipični intruzivni oblici su [[batolit]], [[štok]], [[lakolit]], [[sil]] (sklad) i [[dajk]] (kod nas se često rabi i pogrešan naziv žila ili žica). Efuzivni tipovi obično se nazivaju [[lava]]ma.
 
Jezgre većine planinskih lanaca sastoje se od intruzivnih magmatskih stijena, obično granita. Kada su djelovanjem erozije izložene na površinu, ove jezgre (batoliti) zauzimaju golema područja Zemljine površine.
 
=== Efuzivne magmatske stijene ===
'''Efuzivne magmatske stijene''' nastaju na Zemljinoj površini kao rezultat parcijalnog taljenjatopljenja stijena unutar plašta i kore.
 
Taljevina koja može, ali ne mora, sadržavati raspršene kristale i mjehuriće plinova, naziva se magma. Magma se izdiže jer je manje gusta od stijena iz kojih je nastala. Kada dosegne površinu pa eruptira u vodu ili u zrak, naziva se lava. Erupcije [[vulkan]]a koje se događaju ispod okeana nazivaju se submarinskim erupcijama. [[Crni dimnjaci]] na bazalti srednjeokeanskih hrptova su primjer submarinske vulkanske aktivnosti.
Magma koja eruptira iz vulkana ponaša se u skladu sa svojom [[viskoznost]]i, ograničena svojom temperaturom, sastavom i kristalnim sadržajem. Visokotemperaturna magma, većinom bazaltnog sastava, ponaša se kao teška [[nafta]]. Česti su dugi, tanki bazaltni tokovi s [[pahoehoe]] površinom. Magma neutralnog sastava kao što je [[andezit]]na teži stvaranju stožaca s izmješanim pepelom, tufom i lavom te može imati viskoznost sličnu debeloj, hladnoj [[molasa|molasi]] ili čak grublju kas eruptira. Kisele magme poput [[riolit]]ne obično eruptiraju na niskim temperaturama i 10.000 puta su viskoznije od bazalta. Vulkani s riolitnom magmom obično eruptiraju eksplozivno, a riolitni tokovi lave su često ograničenog dometa te imaju strme krajeve, zbog visoke viskoznosti magme.
 
Kisele i neutralne magme često snažno erupitiraju, s eksplozijama pokretanim oslobađanjem otopljenih plinova – obično [[voda|vode]] a nerijetko i ugljičnog[[ugljik dioksidadioksid]]a. Eksplozivno eruptiran materijal naziva se [[tefra]], a vulkanske naslage nazivaju se piroklastične, a uključuju [[tuf]], aglomerat i ignimbrit. Fini [[vulkanski pepeo]] također je eruptiran i tvori naslage pepelnog tufa koje često pokrivaju ogromna područja.
 
Zato što se lava hladi i kristalizira veoma brzo, stijene nastale tim putem su sitnozrnate. Ako je hlađenje bilo toliko brzo da je spriječilo nastanak čak i malih kristala nakon erupcije, rezultirajuća stijena može biti većinom staklo (kao kod stijene [[opsidijan]]a). Ako se hlađenje lave odvijalo sporo, stijena će biti krupnozrnata.
73.705

izmjena