Razlika između verzija stranice "Henry Ford"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dodao reference, infokutija |
No edit summary |
||
Red 27:
| web-stranica =
}}
'''Henry Martin Ford''' ([[30. juli]] [[1863]] - [[7. april]] [[1947]]) osnovao je ''[[Ford|Ford Motor Company]]'' i pripisan mu je doprinos stvaranju srednjeg sloja [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] društva. Bio je među prvima koji su uveli masovnu proizvodnju velikom broju ljudi dostupnih automobila na pokretnoj traci. To ostvarenje nije samo značilo revoluciju [[Industrija|industrijske]] proizvodnje, već je imalo i velik uticaj na modernu kulturu tako da mnogi društveni teoretičari to razdoblje ekonomske i društvene historije nazivaju "fordizam".<ref name="bio">[http://www.biography.com/people/henry-ford-9298747 Biografija na stranici]''biography.com'' pristupljeno:30. 7.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> <ref name="inv">[http://inventors.about.com/od/fstartinventors/a/HenryFord.htm Biografija na stranici]''inventors.about.com'' pristupljeno:30. 7.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref>
== Djetinjstvo ==
Ford je rođen na uspješnoj porodičnoj farmi u Springwells Townshipu, koji je danas dio grada Dearborna u [[Michigan]]u, gdje se trenutno nalazi sjedište firme koju je osnovao. Njegovi roditelji, William i Mary Ford, bili su imigranti iz okolice grada Corka u južnoj [[Irska|Irskoj]], a Henry je bio najstariji od šestero njihove djece.
Već kao dijete bio je strastveni mehaničar. Uvijek je umjesto poslova na farmi radio na nekim strojevima u očevoj radionici. Kad mu je bilo trinaest godina prvi put je vidio parni stroj s vlastitim pogonom. [[1879]]. otišao je od kuće u okolicu [[Detroit]]a kako bi se uvježbavao za strojara. [[1882]]. vraća se u Dearborn kako bi radio na porodičnoj farmi i postaje stručnjak u upravljanju Westinghouseovim kompaktnim parnim strojem, što ga je na kraju dovelo do posla servisera istih strojeva u toj firmi.
== Rad ako inžinjer == [[1891]]. postaje inžinjer u Edison Illuminating Company i nakon promocije u glavnog inžinjera [[1893]]. imao je dovoljno novca da posveti pažnju svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutrašnjim izgaranjem. Ti eksperimenti su [[1896]]. kulminirali završetkom rada na vlastitom vozilu nazvanom kvadricikl, kojeg je prvi put isprobao u vožnji [[4. juni|4. juna]] te godine. Nakon tog uspjeha napušta Edison Illuminating Company i zajedno s ostalim inovatorima osniva Detroit Automobile Company, koja je ubrzo bankrotirala jer je Ford usavršao dizajn automobila umjesto da ih prodaje. Svojim vozilima Ford se utrkivao s onima drugih proizvođača kako bi prikazao njihovu superiornost. S zanimanjem za trkaće automobile osnovao je drugu firmu pod nazivom Henry Ford Company. [[1902]]. Ford je istjeran iz firme zajedno s ostalim inovatorima, a ona je reorganizovana pod nazivom [[Cadillac]].
Line 39 ⟶ 45:
Svoju vlastitu firmu pod nazivom Ford Motor Company osniva [[1903]].<ref name="bio"/> zajedno s jedanaest ostalih inovatora i kapitalom od 28.000 dolara. U novodizajniranom automobilu Ford je odvezao probnu milju na zaleđenom jezeru St. Clair i s vremenom od 39.4 sekunde postavio novi kopneni brzinski rekord. Uvjeren tim uspjehom, poznati vozač utrka Barney Oldfield naziva novi model "999" odavajući počast trkaćoj lokomotivi tog vremena i predstavlja ga širom države, čineći marku Ford poznatom u cijelom SAD-u. Henry Ford je bio i jedan od ranih podupirača legendarne utrke Indianapolis 500.
=== Ford model T ===
[[1908]]. firma u prodaju pušta Model T s čijom se trkaćom verzijom Ford utrkivao od [[1909]]. do [[1913]]. i pobijedio na utrci preko cijelih Sjedinjenih Država (iako je kasnije diskvalificiran), a [[1911]]. Frank Kulick je njome postavio brzinski rekord na ovalnim stazama. [[1913]]. Ford pokušava nastupiti na utrci Indianapolis 500, ali odustaje zbog pravila koja su zahtjevala dodavanje težine od 450 kilograma. Tada se povlači iz utrka, budući da mu zbog popularnosti Modela T više nisu bile potrebne za postizanje publiciteta. S prvim danom [[1919]]. prepustio je mjesto predsjednika kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju njome. Sredinom [[1920-1929|dvadesetih]] prodaja Modela T je počela opadati zbog konkurencije koja je nudila modernije automobile s opremom nedostupnom na Modelu T. U [[decembar|decembru]] [[1927]]. je zbog toga predstavljen uspješni Model A, nazvan jednako kao i prvi model kojeg je firma ikad proizvela.▼
▲[[1908]]. firma u prodaju pušta Model T s čijom se trkaćom verzijom Ford utrkivao od [[1909]]. do [[1913]]. i pobijedio na utrci preko cijelih Sjedinjenih Država (iako je kasnije diskvalificiran), a [[1911]]. Frank Kulick je njome postavio brzinski rekord na ovalnim stazama. [[1913]]. Ford pokušava nastupiti na utrci Indianapolis 500, ali odustaje zbog pravila koja su zahtjevala dodavanje težine od 450 kilograma. Tada se povlači iz utrka, budući da mu zbog popularnosti Modela T više nisu bile potrebne za postizanje publiciteta. S prvim danom [[1919]]. prepustio je mjesto predsjednika kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju njome. Sredinom [[1920-1929|dvadesetih]] prodaja Modela T je počela opadati zbog konkurencije koja je nudila modernije automobile s opremom nedostupnom na Modelu T. Do 27. maja 1927 Ford kompanija je proizvela 15 miliona automobila.<ref name="inv"/> U [[decembar|decembru]] [[1927]]. je zbog toga predstavljen uspješni Model A, nazvan jednako kao i prvi model kojeg je firma ikad proizvela.
Nakon smrti Edsela Forda [[26. maj]]a [[1943]]. Henry Ford je podržao Harryja Bennetta da preuzme poziciju predsjednika dok je Edselova udovica Eleanor, koja je naslijedila njegovo pravo glasa, predložila Henryjevog unuka i svog sina Henryja Forda II. Problem je na kraju riješen tako da je tada 79-godišnji Henry Ford osobno preuzeo poziciju predsjednika, Henry Ford II. je postao dopredsjednik, a Harry Bennett osoba odgovorna za zaposlenike i odnose sa javnošću.
| |||