Razlika između verzija stranice "Otto Hahn"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Izvorno pisanje imena
Red 1:
{{Izmjena_u_toku}}
{{Infokutija biografija
|ime =Otto
Line 24 ⟶ 23:
== Biografija ==
 
Otto Hahn (Oto Han) je rođen u Frankfurtu. OtacNjegov muotac je bio poslovan čovjek[[Investicija|investitor]].
 
=== Obrazovanje <ref name="hdg"/>===
 
Nakon što je završio studij fizike od 1901. OtoHahn je promovisao za dr. phil. na [[Marburg|marburškom]] univerzitetu gdje radi isprva kao asistent. Od 1904. radi kao istraživač u [[London|Londonu]], [[Montreal|Montrealu]] ([[Kanada]]) i Berlinu. Već tada se usmjerava na [[radiohemija |radiohemiju]].
 
=== Otkriće torija <ref name="hdg"/>===
Line 36 ⟶ 35:
=== Element 91 <ref name="hdg"/>===
 
Ponovo za Lisom Meitner radi gdje 1918. otkrivaju "element 91", danas [[protaktinij]], koje je ključan za objašnjenje [[Vrijeme poluraspada|poluraspad]]<nowiki/>a radioaktivnih elemenata.
 
=== Drugi svjetski rat <ref name="hdg"/>===
Line 42 ⟶ 41:
{{glavni|Drugi svjetski rat}}
 
Od 1928-1945 radi kao direktor Instituta cara Wilhelma ([[Njemački jezik|njem.]] ''Kaiser-Wilhelm-Institut''). U međuvremenu je bio [[Hitler]] na vlasti, Lisa Meitner kao [[Židovi|Židovka]] napušta Njemačku. Novi HanovHahnov saradnik postaje Strassmann (''Štrasman'') s kojim uspijeva pomoću neutrona cijepati uransko jezgro. Količina oslobođene energije je tolika da jese otkrivenrazmatra upotreba kao [[Nuklearna energija|novinovog izvor energije]] alikao i mogućnost upotrebe u vojne svrhe. Za vrijeme Drugog svjetskog rata seHahn Hanse koncentriše na isoliranje i otkrivanje nepoznatih atoma, koji nastaju prilikom cijepanjem urana.
 
=== Nobelova nagrada <ref name="hdg"/>===
 
Nakon kraja rata HanHahn je, kao i mnogi drugi njemački naučnici, bio pod pritvorom u Engleskoj. Još u novembru 1944. je bio kandidat za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], a zvanično mu je dodijenjena krajem 1945.
 
=== Stav protiv nuklearnog naoružanja <ref name="hdg"/>===
 
Od 1948 do 1960 radi kao predsjednik "Društva MaksaMaxa PlankaPlancka za podsticanje nauke" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften''). U ovoj poziciji zahtijeva zabranu atomskog oružja. 1954 je odlikovan "Velikim saveznim krstom zasluge" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großer [[Bundesverdienstkreuz]]''). Od 1956 radi kao član njemačkog vijeća koje se zauzimalo za upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Potpisuje "Deklaraciju 18 atomskih naučnika" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Erklärung der 18 Atomwissenschaftler'') u [[Göttingen]]<nowiki/>u protiv nuklearnog naoružavanja njemačke vojske ([[Njemački jezik|njem.]] [[Bundeswehr]]). U 1959. jeotvara otvorense [[''Hahn-Meitnerov institut]]'' u Berlinu. Hahn umire 28. jula 1968 Han umire u Göttingenu.