Razlika između verzija stranice "Henrik VIII, kralj Engleske"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
Dodao reference |
||
Red 1:
{{Infokutija Veličanstvo
| Ime =Henrik VIII
Line 20 ⟶ 19:
|}}
'''Henrik VIII''' ([[28. juni]] [[1491]] – [[28. januar]] [[1547]]) bio je [[spisak engleskih i britanskih vladara|kralj Engleske]] i prvi [[kralj]] [[Irska|Irske]], najpoznatiji po svojih šest brakova i otcijepljenju engleskog katoličanstva od [[rimokatoličanstvo|rimokatoličanstva]], te osnivanju [[Engleska crkva|Engleske crkve]].<ref name="biography">[http://www.biography.com/people/henry-viii-9335322#awesm=~oI1LYMpujcqJmH Biografija s stranice] ''biography.com'' pristupljeno 23.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> <ref name="dibb">[http://www.dibb.de/heinrich-viii-enthauptung.php Biografija na stranici] ''dibb.de'' pristupljeno 23.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>
== Mladost ==
Line 30 ⟶ 29:
== Vladavina ==
U aprilu [[1509]]. [[Henrik VII]] je umro, a Henrik je naslijedio [[Engleska|englesku]] krunu. [[11. juni|11. juna]] [[1509]]. oženio je Katarinu, a [[24. april]]a iste godine par je okrunjen u Westminsterskoj opatiji.<ref name="dibb"/>
Svojim prvim potezima Henrik je kao novi vladar htio ukazati da će se njegova vladavina razlikovati od vladavine njegova oca. Prvo je uklonio vodeće ličnosti iz vlasti Henrika VII, a nakon toga je na vanjskom planu počeo voditi drugačiju politiku od miroljubive politike svoga oca - Henrik je sebe smatrao ratničkim kraljem. Išao je do te mjere da je uveo i novi način oslovljavanja monarha, koji od tada više nije oslovljavan sa ''Vaša Milosti'', već sa ''Vaše Veličanstvo''. U svojim mlađim godinama veći dio energije posvećivao je nadmetanju s drugim državama tog razdoblja, upadljivom razmetanju i razvoju dinastičkog ponosa, a manje nacionalnim interesima. Ušao je u savez sa pojedinim evropskim državama u cilju borbe protiv [[Francuska|Francuske]], kojoj se kasnije dosta zamjerio. Lično je vodio pohode na Francusku, te pobijedio u bici kod Spursa [[1513]]. godine, ali je rat na kraju završen mirovnim sporazumom [[1514]]. godine. U cjelini gledavši, vanjskopolitički je Englesku uključio u tadašnje evropske političke tokove i zbivanja kao važan i neprijelazan, iako ne presudan, faktor.
Line 43 ⟶ 42:
[[Katarina Aragonska]] bila je sa Henrikom trudna sedam puta, no preživjelo je samo jedno dijete, kći [[Marija I Krvava|Marija]]. Henrik je, međutim, silno želio muškog nasljednika, jer je smatrao da jedino sin može osigurati kontinuitet engleske krune. U početku je uz Katarinu imao dvije ljubavnice: Elizabeth Blount, sa kojom je dobio sina po imenu [[Henry FitzRoy]], i Mary Boleyn, koja se udala kratko prije nego što je njena sestra [[Anne Boleyn|Anne]] izašla na scenu kao Henrikova najvažnija ljubavnica. Kada je shvatio da Katarina ulazi u menopauzu i da više neće moći imati djece, prevladala je njegova želja da dobije zakonitog sina, a jedini put da ga dobije sa Anne Boleyn bio je da se rastavi od Katarine. Stoga je pokušao uvjeriti papu [[Klement VII|Klementa VII]] da je Katarinin brak sa Arturom konzumiran, te da stoga njegov brak sa Katarinom mora biti poništen u skladu sa crkvenim propisima. Isprva neodlučan, papa [[1529]]. godine pod pritiskom [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V, cara Svetog Rimskog Carstva]], odbija ispuniti Henrikov zahtjev.
Kako bi omogućio Henriku da okonča brak sa Katarinom Aragonskom, Thomas Cromwell, kraljev glavni ministar, prekinuo je zadnju vezu između engleskog i rimskog katoličanstva, te učinio monarha vrhovnim poglavarem novoosnovane [[Engleska Crkva|Engleske Crkve]]. Nadbiskupom od Canterburya je imenovao [[Thomas Cranmer|Thomasa Cranmera]], koji je, na njegov zahtjev, proglasio brak između Henrika VIII i Katarine Aragonske nevažećim i nikada zakonski postojećim.<ref name="biography"/>
=== Engleska reformacija ===
Line 49 ⟶ 48:
Iako je odvojio englesko [[katoličanstvo]] od rimskog, te time položio temelje za trajno osamostaljenje engleskog kršćanstva, Henrik se u biti nije nikada odrekao niti udaljio od osnova katoličanstva, već je nastavio njegovu doktrinu. Njegova odluka ohrabrila je i ostale evropske zemlje da se oslobode vatikanskog pritiska i nametanja, te se u Evropi ubrzo počinju formirati nove nezavisne crkvene institucije. Henrik, koji je u početku vladavine nosio titulu branitelja vjere, [[ekskomunikacija|ekskomuniciran]] je iz Katoličke crkve od strane Pape [[1533]]. godine.
Po osnivanju Engleske crkve Henrik je bio u mogućnosti da oženi [[Anne Boleyn]], od koje se očekivalo da rodi sina i ispuni dužnost kraljice koju Katarina nije uspjela ispuniti. Na Anne je ležao veliki teret, budući da je u to vrijeme znanje o genetici bilo vrlo oskudno, pa se smatralo da spol djeteta zavisi jedino o ženinoj sposobnosti. Uprkos tome, Anne je bila samouvjerenja; zanijela je nedugo nakon vjenčanja, ali dijete rođeno u septembru [[1533]]. bila je djevojčica, [[Elizabeta I|princeza Elizabeta]]. Henrik se razočarao, ali je i dalje vjerovao da će mu Anne roditi sina. Nekoliko sljedećih Anninih trudnoća završilo je rođenjem mrtvorođenčadi ili pobačajem. Henrik je izgubio svu nadu na dan Katarininog pogreba, kada je Anne pobacila još jedno dijete. Tu se opet umješao Thomas Cromwell, Annin nekadašnji saveznik, te optužio Annu za preljub, incest sa bratom i vještičarenje. Ove optužbe su dovele do njenog pogubljenja [[1536]]. godine.<ref name="biography"/>
=== Cromwellov uticaj ===
Line 143 ⟶ 142:
{{Commonscat|Henry VIII of England}}
== Reference ==
<references/>
[[Kategorija:Kraljevi Engleske]]
| |||